Sarajevo, 24. novembar 2025. – Udruženje BH Novinari predstavilo je danas rezultate sveobuhvatnog istraživanja „Sigurnost novinarki u Bosni i Hercegovini“, provedenog uz podršku Evropske unije u okviru regionalnog projekta SafeJournalists. Istraživanje donosi detaljan uvid u oblike profesionalnog i rodno zasnovanog nasilja kojima su novinarke u BiH izložene, te analizu postojećih mehanizama zaštite i njihovih ključnih nedostataka.

Istraživanje pokazuje da su novinarke u BiH svakodnevno izložene različitim vidovima nasilja – od verbalnih napada i online prijetnji, do fizičkih napada, uz snažnu rodnu komponentu. Od početka 2021. do kraja 2024. godine zabilježeno je 132 napada na novinare/ke, od čega je 31 bilo direktno usmjereno na novinarke, dok je 21 napad bio usmjeren na grupe novinara/ki. Stvarni broj napada, međutim, znatno je veći, jer većina novinarki napade ne prijavljuje zbog nepovjerenja u sistem i straha da će biti percipirane kao žrtve.

„Ovo je prvi izvještaj ovakve vrste koji su uradili BH novinari u okviru regionalne mreže Safejournalists. Cilj istraživanja je da otvori temu nasilja nad novinarkama i inicira javnu debatu o zaštiti sigurnosti novinarki s obzirom da se nasilje nad njima ne pepoznaje uvijek kao rodno zasnovano nasilje te da zajedno vidimo kako pronaći adekvatne mehanizme koji će doprinijeti većoj sigurnosti i boljem radno-pravnom statusu novinarki“, kaže Borka Rudić, generalna tajnica BH Novinara.

Žene koje rade u medijima su često na meti raznih oblika rodno zasnovanog nasilja koje duboko ugrožavaju ne samo njihov profesionalni rad, nego i psihičko i fizičko zdravlje i blagostanje, navela je Lajla Zaimović Kurtović, istraživačica na projektu i autorica izvještaja. Iako BiH posjeduje zakonodavni okvir koji pokriva pitanja krivične odgovornosti, nediskriminacije, prevencije nasilja i rodne ravnopravnosti, i dalje ne postoji zakon koji pruža zaštitu žrtvama rodno zasnovanog nasilja izvan porodičnog konteksta, niti zakon koji bi novinarima i novinarkama osigurao zaštitu zasnovanu na specifičnostima njihove profesije. Dodatni problem predstavlja i neusklađenost domaćih propisa s Istanbulskom konvencijom.

„Broj slučajeva napada na novinarke u BiH je u porastu tokom proteklih godina, kako na terenu, tako i u redakcijama. Najčešći zabilježeni oblik nasilja koje novinarke prijavljuju su verbalne i online prijetnje koje su često rodno zasnovane, dok novinari, pored prijetnji, češće trpe i fizičke napade. Novinarke su izložene nasilju i zbog svog spola i zbog posla koji obavljaju. I pored detaljnog pravnog i međunarodnog okvira u BiH koji može regulirati ova pitanja, problem je u njegovoj neadekvatnoj primjeni. Određeni napredak je ostvaren u posljednje dvije godine imenovanjem kontakt tačaka u Tužilaštvima i policijskim agencijama širom BiH čiji je zadatak da unaprijede sigurnost novinara/ki. Međutim, novinari/ke su i dalje nezadovoljni efikasnošću istraga, a poseban problem je online nasilje koje još uvijek na neki način predstavlja sivu zonu i nije dovoljno zakonski regulirano“, kazala je Lajla Zaimović Kurtović.

Generalna percepcija novinarki jeste da su one više izložene nasilju od svojih muških kolega, i da to nasilje često sadrži rodno zasnovane elemente. Također, novinarke su češće izložene nasilju za vrijeme rada na terenu, nego u redakcijama. Osobe od kojih se novinarke osjećaju najugroženijim su političari i osobe na pozicijama moći, kao i osobe upletene u kriminalne radnje koje bi mogle biti ugrožene istraživačkim novinarstvom.

Joško Mandić iz Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine ističe da je istraživanje BH novinara dobro detektovalo probleme sa kojima se domaće institucije suočavaju u sprečavanju rodno zasnovanog nasilja i procesuiranja počinilaca ovih krivičnih djela.

„Potrebno je više raditi na sistemu zaštite žena koje su izložene višestrukoj diskriminaciji, gdje spadaju i novinarke kojima treba posvetiti posebnu pažnju s aspekta zaštite po Istanbulskoj konvenciji. U posljednjih godinu dana postignut je određeni napredak u uvođenju novih zakonskih normi u ovoj oblasti, ali mora se kontinuirano nastaviti raditi i to je naša obaveza“, rekao je Mandić.

Prema riječima Jasminke Džumhur, ombudsmenke za ljudska prava, zakone smo većinom donijeli, ali problem su institucije i njihovi kapaciteti te jasne procedure.

„U pogledu zakonodavstva slika nije ružičasta, posebno u posljednje dvije godine. Recimo, počeli smo prihvatati kao činjenicu da se odustalo od zakona o zaštiti diskriminacije u Republici Srpskoj. Želim da ovaj izvještaj koji danas prezentiramo bude samo polazna osnova za naredne izvještaje u kojima ćemo se osim žrtava napada fokusirati i na one koji napadaju i javno ih posramiti, da vidimo kakav je to profil ljudi“, naglasila je Džumhur.

Kroz fokus grupe, intervjue i analizu prakse institucija, istraživanje nudi niz preporuka usmjerenih ka unapređenju sigurnosti novinarki u BiH. Najvažnije preporuke uključuju:

Preporuke za medije i medijske organizacije:

• pokretanje kampanja za povećanje svijesti o rizicima i dostupnim mehanizmima podrške;
• razvijanje rodno osjetljivih politika unutar redakcija;
• snažnije zagovaranje regulacije online nasilja;
• iniciranje zakonskih izmjena koje bi novinarima/kama priznale status osoba od javnog značaja.

Preporuke za institucije:

• regulacija online nasilja i harmonizacija propisa na svim nivoima;
• jačanje provedbe zakona o zaštiti od rodno zasnovanog nasilja;
• usklađivanje zakonodavstva s međunarodnim standardima;
• izmjene krivičnog zakonodavstva radi definisanja statusa i veće zaštite novinara i novinarki.

Predstavljeni nalazi još jednom potvrđuju hitnu potrebu za sistemskim rješenjima koja će omogućiti sigurnije profesionalno okruženje za novinarke u Bosni i Hercegovini.

Ovim događajem BH Novinari su se pridružili  obilježavanju 25.novembra – Međunarodnog dana brobe protiv nasilja nad ženama i kampanji  „16 dana aktvizma protiv rodno zasnovanog nasilja“. U okviru kampanje, BH Novinari će promovirati nalaze ovog istraživanja te objaviti  izjave 16 novinarki o njihovim strategijama i modelima borbe protv profesionalnog i rodnog nasilja kojem su svakodnevno izložene žene u medijima.

Autorica: Maja Radević

Fotografije: BH Novinari, privatna arhiva