Posjeta predsjednice Evropske komisije (EK) Ursule von der Leyen Bosni i Hercegovini (BiH) u utorak (14. oktobra) odvija se u sklopu njene regionalne turneje po državama Zapadnog Balkana.
Ursula von der Leyen je u ponedjeljak (13. oktobra) boravila u Tirani a potom je otputovala u Crnu Goru. Od tamo nastavlja za Bosnu i Hercegovinu. Nakon razgovora sa zvaničnicima BiH, Von der Leyen će u srijedu (15. oktobra) posjetiti Srbiju, a turneju završava posjetama Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji.
Posjeta Von der Leyen BiH dolazi nakon što je Vijeće ministara BiH usvojilo Reformsku agendu, ključni dokument proizašao iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Najavljeno je da će EK procijeniti primljenu Agendu, a po njenom usaglašavanju s bh. vlastima, bit će predstavljena Vijeću Evropske unije (EU) i Evropskom parlamentu.
Kako do sredstava EU?
BiH je dostavila Evropskoj komisiji konačnu verziju Reformske agende 30. septembra ove godine. Taj strateški dokument ključan je preduslov za pristupanje sredstvima iz Plana rasta za Zapadni Balkan, programa EU procijenjenog na šest milijardi eura. Ova finansijska pomoć, koja se osigurava kroz bespovratne grantove i povoljne kredite, namijenjena je isključivo zemljama, koje iskažu spremnost za provođenje temeljnih reformi u skladu s evropskim standardima.
Reformska agenda precizno utvrđuje mjere, koje BiH treba provesti, uključujući nadležnosti institucija, rokove, indikatore napretka i očekivane rezultate. Struktura Agende, usklađena s Uredbom EU, podijeljena je u četiri tematske cjeline: zelenu i digitalnu tranziciju, poslovno okruženje, ljudski kapital te vladavinu prava.
Adnan Ćerimagić, viši analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI) za Zapadni Balkan, za DW napominje da predsjednica EK dolazi u region uoči objavljivanja godišnjih izvještaja o nivou pripremljenosti za članstvo u EU. „Otkako EK objavljuje izvještaje za BiH, od 2019. godine BiH je pokazala minimalan napredak. Imajući u vidu aktuelnu političku krizu, nisam optimista u pogledu ovogodišnjeg izvještaja“, kaže Ćerimagić.
Reformska agenda i transparentnost
Kada je riječ o Reformskoj agendi, EK trenutno prolazi kroz njen sadržaj, nakon čega će biti odlučeno hoće li je prihvatiti ili su potrebne dorade. „U ovom trenutku je teško reći kakav će biti odgovor, jer detalji Reformske agende, kao i komentari EK, do sada nisu bili pretjerano transparentni. To se posebno odnosi na reformu Ustavnog suda“, ističe sagovornik DW-a.
Ćerimagić ipak naglašava da EK uzima u obzir cjelokupan dokument (Agendu), u kojem ima i pozitivnih rješenja. On vjeruje da će, „ako to u konačnici rezultira odobrenjem novca iz fondova EU za BiH, svi građani BiH imati velike koristi – od proširenja kapaciteta predškolskog obrazovanja, preko kvalitetnije internetske i mobilne mreže, do funkcionalnijeg pravosuđa“.
Foto: Samir Huseinović/DW
Političke poruke, daljnji uslovi i regionalni osvrt
„Kakav će biti odgovor EK na bh. Reformsku agendu teško je predvidjeti, ali je izvjesno da će koalicija na državnom nivou biti pozvana da se vrati radu u punom kapacitetu, kako bi se ubrzalo ispunjavanje potrebnih uslova, među kojima je imenovanje glavnog pregovarača BiH sa EU, te koordinatora za pretpristupne fondove“, kaže analitičar ESI-ja.
Također, vjeruje da će, nakon što je ispoštovana presuda Suda BiH Miloradu Dodiku, predsjednica EK uputiti političku poruku BiH uoči prijevremenih izbora za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska.
U fokusu posjete predsjednice EK regionu, tvrdi sagovornik DW-a, su Albanija i Crna Gora, koje su ostvarile „značajan napredak, kako u pregovorima o članstvu, tako i po pitanju implementacije Reformske agende“.
Pored BiH, Ćerimagić smatra da su „problematični kako Kosovo, koje još nema vladu, tako i Srbija, koja obećava reforme, ali ih ne ispunjava“.
Pitanje medija
Međunarodni institut za štampu saopštio je da su Koalicija za slobodu medija i novinarske organizacije uputile poziv predsjednici EK da tokom posjete Zapadnom Balkanu posebnu pažnju posveti krizi slobode medija.
Kako prenosi Slobodna Evropa, Institut navodi da su partnerske organizacije od oktobra prošle godine zabilježile „izuzetne pritiske“ u regionu. Kao primjere, izdvaja „naglo gašenje Al Jazeere Balkans, intenziviranje političkog pritiska na kanale N1 i Nova TV i pokretanje televizijskog kanala od strane kremljovskog propagandnog medija RT Balkan“, ocjenjujući da navedeno predstavlja „egzistencijalne prijetnje nezavisnom novinarstvu“.
Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH novinari, očekuje da će predsjednica EK Ursula von der Leyen jasno poručiti zvaničnicima u BiH, kao i u drugim državama regije, da „bez napretka u zaštiti medijskih sloboda i sigurnosti novinara neće biti napretka ni u EU integracijama“.
Ona naglašava da je „neprihvatljivo da su medijske slobode drastično pale nakon što je BiH dobila kandidatski status“. Taj pad je, prema Indexu RSF (Reporteri bez granica), iznosio 23 mjesta u posljednje dvije godine.
Rudić ističe i nedopustiv nivo nekažnjivosti nasilja: „Nedopustivo je da se tek 25,4 % slučajeva napada i prijetnji na novinare i medijske radnike u BiH riješi u korist novinara i uz kažnjavanje napadača. Toliki stepen nekažnjivosti nasilja prema novinarima sigurno nije moguć ni u jednoj državi EU!“
Foto: Samir Huseinović/DW
Poseban problem – kriminalizacija klevete
Prema njenom mišljenju, značajnom padu medijskih sloboda doprinijela je kriminalizacija optužbi za navodnu klevetu i usvajanje drugih zakonskih rješenja koja ne prate EU standarde. Ona smatra da su to sve pitanja o kojima bi von der Leyen morala razgovarati s ovdašnjim liderima: „Ne bi se smjelo dogoditi da se medijske slobode i sigurnost novinara tokom ove posjete nađu u sjeni nekih drugih ‘važnijih’ političkih ili ekonomskih tema.“
Udruženje BH novinari očekuje jasnu poruku predsjednice EK da će evropske institucije „učiniti mnogo više i energičnije zahtijevati“ od bh. lidera apliciranje evropskih standarda, medijskih sloboda i sigurnosti novinara u lokalni pravni i institucionalni sistem.
Na kraju, Rudić zaključuje da je „krajnje vrijeme da imamo jasnu, poštenu, sveobuhvatnu i transparentnu politiku i mjere EK i delegacija EU u regiji koje namjeravaju poduzeti u ovoj i idućoj godini.“
Izvor: DW
Fotografija: Armin Durgut/AP/picture alliance
