Istraživanje o mentalnom zdravlju novinara: 40 posto koristi lijekove za smirenje

Svaki deseti novinar u BiH ima dijagnostikovan mentalni poremećaj zbog stresnog posla koji obavlja, dok 40 posto novinara koristi lijekove za smirenje, ovo je navedeno u istraživanju o menatalnom zdravlju novinara u BiH, koje je uradila nevladina organizacija Proeduca, uz saradnju Safejournalist i BH novinari.

Kakva je sigurnost i sloboda novinara u BiH.

Prijetilo joj se, zastrašivalo, proganjalo, i hapsilo, samo zato jer radi svoj posao – posao novinara. No bez obzira na to Nataša Miljanović Zubac neće odustati.

“Novinarstvo prije svega volim, to je sjajna profesija, jeste malo devalvirana ali mi treba tu profesiju da vratimo tamo gdje ona treba da bude. Navikla sam na stres, opasnost pratim ko se kreće oko mene, čovjek se srodi sa situacijom u kojoj se nađe, na početku sigurno nije bilo prijatno, jer ne znam ni sad šta mogu da očekujem. Vidjeli smo svi šta su mi priredili, ali spremna sam na svakiu mogući scenarij, pa čak možda i neko da me ubije”, rekla je Nataša Miljanović Zubac.

Nataša nije jedini novinar, koji je skoro svakodnevno izložena prijetnjama, zastrašivanjima pa čak i fizičkim napadima. Podaci koje su objavile nevladine organizacije u istraživanju o mentalnom zdravlju novinara u BiH pokazalo je poražvajuće podatke, od mobinga, depresije, anksiozunosti, pa do korištenja tableta za smirenje.

“Lijekove za smirenje koristi 4,4 posto novinara redovno, a ponekad 33,9 posto. 40 posto znači koristi lijekove za smirenje. Ali svaki drugi je kazao da je doživio ili vrijeđanje ili prijetnje na različite načine. Novinari nisu roboti koje tako često dobiju prijetnje, dobar dio njih to mora procesuirati u sebi, a to ostavlja u sebi posljedice na njihovu psihosomatiku, rekao je Srđan Puhalo, istraživač na projektu.

U istraživanju je navedeno i da je više od 67 posto medijskih radnika, najviše novinara potvrdilo da su zbog stresa bili prinuđeni potražiti i pishološku pomoć te da su glavni uzroci stresa, neizvjesnost posla, potplaćenost, lični odnosi u kolektivu, te vanjski pritisci.

“U liniji za pomoć novinarima se sve češće prijavljuju novinari i uz pravnu pomoć zatraže psihološku, al ii medicinsku pomoć. I mi smo ranijih godina bili u mogućnosti da platimo neke od medicinskih pregleda, da platimo lijekove za novinare”, rekla je Borka Rudić, generalna sekretarka Udruženja BH novinari.

Sa zastrašivanjima, prijetnjama, suočavaju se i novinari širom regije i Evrope, upozorava predsjednica Evropske asocijacije novinara. Kaže da mnogi novinari odustaju od posla upravo zato jer ne mogu izdržati pritiske i prijetnje, te dodaje da sve to dodatno otežava posao.

“Naš zadatak je da istražujemo, da upozoravamo, da izvještavamo, treba pitati ljude oko nas da li želite da nas inofrmiraju algoritmi društvenih mreža da li želite da nas informiraju neki ljudi koji će koristiti dezinformacije zbog nekakvih svojhih interersa ili oni ljnudi koji su se školovaliu da izvještavaju istinuito profesionalnio objektivno, e to i onda kao takavi postaju mete odvratnih napada koji nas dovode do toga da nam treba strulna pomoć da trebamo uzimati tablete za smirenje”, rekla je Maja Sever, predsjednica Evropske asocijacije novinara.

U prošloj godini zabilježeno je 266 upozorenja koja obuhvataju fizičke napade, zastrašivanje, pritvor, nekažnjivost i druge restriktivne radnje protiv novinara u Evropi. Naprimjer, po broju napada na novinare, zastrašivanju i drugim slučajevima ugrožavanja slobode medija prijavljenih na Platformi za sighurnost novinara Vijeća Evrope, Srbija je na četvrtom mestu, poslije Ukrajine, Rusije i Turske.

 

Izvor: Melisa Teletović/Euronews.ba

Fotografija: BH Novinari, privatna arhiva

Recommend to friends
  • gplus
  • pinterest