Sarajevo, 3. septembra 2025. – Više od 67 posto medijskih radnika u Bosni i Hercegovini ocjenjuje kako je novinarstvo stresniji posao od drugih. Istovremeno, 40,5 posto medijskih radnika/ca je doživjelo mobbing na radnom mjestu, a žrtve su češće žene nego muškarci. Sve ovo, ali i prijetnje, pritisci, male plaće i neizvjesna budućnost doveli su do toga da je svakom desetom novinaru/ki e dignosticiran neki od oblika mentalnog poremećaja , a najčešće su to ankcioznost, depresija i panični napadi.
Ovi su rezultati predstavljeni danas u Sarajevu na press konferenciji u organizaicji BH Novinara i sudjelovanje doktora psihologije Srđana Puhala. Istraživanje o temi mentalnog zdravlja noivnara/ki u BiH provelo je Udruženje Građana Pro Educa na uzorku od 316 ispitanika i putem online ankete. Istraživanje je provedeno uz finansijsku podršku Evropske unije i u okviru projekta je “Slobodni i sigurni: Zaštita prava, mentalno zdravlje i sigurnost novinara u BiH”, koji provodi udruženje Pro Educa u okviru sheme maliamlih grantova mreže Safejournalists.
Uz to što 2/3 novinara/ki smatra da je novinarstvo izuzetno stresna profesija, istraživanje je pokazalo kako 40,5% anketiranih osjeća stres često, a 14,9% svakodnevno. Glavni izvori stresa su kratki rokovi, potplaćenost i politički/spoljni pritisci. Više od polovine (57,9%) više puta je doživjelo sindrom sagorijevanja na radnom mjestu.
“Problemi s kojima se novinari i novinarke u BiH najčešće suočavaju, a koji dovode do stresa su: finansijska neizvjesnost, mobing, kratki rokovi te suočavanje s fizičkim prijetnjama, pa čak i prijetnjama smrću”, istakla je Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH Novinari i napomenula da se sve više medija zatvara, skoro preko noći, bez ikakvog obrazloženja te se čini da su novinari u BiH prepušteni sami sebi više nego ikada prije.
Izloženost traumatičnim temama i izvještavanje o njima također su izazivači svakodnevnog stresa kod medijskih radnika/ca, ali i interno nasilje i mobbing prema novinarima i novinarkama u redakcijama. Mobingu na radnom mjestu su više izložene novinarke nego novinari, a najčešći počinitelji mobinga su urednici i direktori, menadžment te kolege novinari i novinarke.
“Načini nošenja sa stresom su različiti, a one koje su naveli novinari su prilično konstruktivni. To su suočavanje s problemima, planiranje vremena i humor” kazao je psiholog, Srđan Puhalo i dodao da se žene ipak bolje nose sa stresom, jer su otvorenije kada izražavaju svoja osjećanja, dok su muškarci po svojoj prirodi zatvoreniji.
Stres kod novinara/ki izaziva i izloženost traumatičnim temama, odnosno izvještavanje o o nesrećama, kriminalu, ratnim zločinima, bolestima i nasilju. Ovo su teme o kojima novinari razmišljaju i van radnog vremena, te ne mogu posao “staviti u ladicu” i kući otići bez razmišljanja o onome što rade. Puhalo je također upozorio da su novinari često izloženi nasilju, najčešće online vrijeđanju i prijetnjama te vrijeđanju putem telefona, zatim praćenju i progonjenju. Muškarci više nego žene u medijima su češće izloženi fizičkom nasilju i prijetnjama.
“Kod više od jedne trećine (36,6%) medijskih radnika zabilježena je velika prisutnost iscrpljenosti”, rekao je Puhalo, te dodao kako je zadovoljstvo životom kod ispitanika iznad prosjeka, ali ga značajno umanjuju osjećaj materijalne nesigurnosti, neizvjesne budućnosti, sagorijevanje i mobbing.
Sažetak istraživanja i glavne preoruke možete pogledati na ovom linku.
Ovo istraživanje je urađeno uz finansijsku podršku Evropske unije. Za sadržaj ovog dokumenta isključivo je odgovorna organizacija Pro Educa i ni pod kojim uslovima se ne može smatrati da odražava stavove Evropske unije.
Projekt “Slobodni i sigurni: Zaštita prava, mentalno zdravlje i sigurnost novinara u BiH“je podržan u okviru programa podrške Safejournalists.net.
Autorica: Anđela Koroman
Fotografije: BH Novinari, privatna arhiva
