Nakon napada Hamasa na Izrael i žestoke odmazde izraelskih snaga na pojas Gaze, sukob između Palestine i Izraela ponovno se našao u centru pažnje širom svijeta. Mnogi analitičari smtraju da je izvor konflikta vjerska netrpeljivost, kao i da sukob traje vijekovima. To nije tačno, jer su do početka prošlog vijeka na području Palestine življeli pripadnici brojnih religija u popriličnom miru i slozi.

Rat između Izraela i Palestine, počeo je 7. oktobra 2023. godine jer je Izrael optužio palestinsku organizaciju Hamas da su napali civile na festivalu koji se održavao na liniji razgraničenja. Izrael je zbog toga napao Palestinu. Rat je postao glavna tema na društvenim mrežama, a mreže sredstvo za dokazivanje istine.

Otpočetka rata na društvenim mrežama, plasiran je različit sadržaj. Mreže su postale jedan od izvora informacija na osnovu kojih su ljudi formirali mišljenje o istom. Došlo je do zauzimanja strana i različitih mišljenja. Ljudi su postali ostrašćeni, te su društvene mreže počeli koristiti u svrhu širenja mržnje na različite načine. Širenje mržnje je većinom usmjereno prema Palestini. Cilj plasiranja takvog sadržaja je da se opravda napad na Palestinu, kao i uzdizanje Izraela, te diskriminacija Palestine. Toksični sadržaj koji se plasira na mrežama jednim imenom se naziva govor mržnje.

Prema podacima „7amleh“ (Arapski centar za unaprijeđenje društvenih medija)  u periodu od 7.10.2023 do 11.10.2023 registrovano je 19.000 slučajeva govora mržnje. Sadržaj je podrazumjevao vrijeđanje  arapskog naroda, kao i ratno huškanje. Prema podacima pomenutog centra registrovan je veliki broj kršenja digitalnih prava zbog čega su nalozi na određenim aplikacijama dobili ograničenja.

Govor mržnje se najviše širi preko aplikacija poput: Facebooka, Instagrama i Tik Toka. Korisnici ovih aplikacija  podstaknuti ratnim dešavanjima prave internet grupe usmjerene protiv Palestine. Palestince predstavljaju kao teroriste kojih se treba otarasiti. Članovi grupa imaju pravo komentarisati ispod sadržaja koji je plasiran što i rade. Komentari su vrlo uvredljivog karaktera i takođe doprinose širenju mržnje. Mržnja se vidi u nazivu svake grupe. Zbog velike količine mržnje plasiraju se dezinformacije o ratu koje doprinose stereotipizaciji i dehumanizaciji Palestinaca. Velika mržnja prisutna je i prema Jevrejskom narodu zbog toga što svijet smatra da  niko od Jevreja ne podržava Palestinu i ne izjašnjava se javno nego ćuti. Da li treba ćutati i podržavati državu u kojoj živiš čak i kad radi nešto pogrešno? Da li se u tome ogleda patriotizam ili se ipak treba  pobuniti protiv iste države kako sutra buduće generacije ne bi trpele posljedice? Svakako da je teško naći odgovore na ovakva pitanja, ali ipak je delimični odgovor ponudio predsjednik Turske. Naime, turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je da će istorija osuditi rat koji se dešava u Gazi.

• Istorija nikada neće zaboraviti tu mračnu scenu, nikada neće oprostiti onima koji su aplaudirali čudovištu koje je imalo krv desetina hiljada dece i civila u svakoj prilici − poručio je predsednik Turske, prenosi agencija Anadolija.

Nisu samo uvrede govor mržnje. Govor mržnje se može ispoljavati na dosta načina koji nužno ne uključuju verbalne uvrede. Otkad je počeo rat veliki broj vodećih kompanija na tržištu je podržao Izrael. Većinom je to bila finansijska ili medijska podrška. Modni brend ZARA je napravio geografsku kartu za modnu kampanju gdje su pokušali diskriminisati Palestinu. Poznati kozmetički brendovi za šminku i kožu poput MAC i GARNIER podržali su Izrael. Prodavnice brze hrane, kao što su Burger King i Mc Donalds donirali su besplatnu hranu Izraelu i  podržali rat. Sve su to promovisali na društvenim mrežama. Otvoreno podržavanje i doniranje novca i hrane je oblik govora mržnje i veća uvreda od one verbalne.

Ukoliko se uzme u obzir da trajanje rata jednim djelom zavisi i od finansijske podrške manjak ili višak finansijskih sredstava svakako može uticati na dalji tok rata. Svakako da govor mržnje koji šire i poznate osobe poput političara, biznismena, može potaknuti još veći sukob. U tom slučaju govor mržnje je ništa drugo nego dodatni poticaj i „gorivo“ u sukobu između Izraela i Palestine.

Sam po sebi govor mržnje ima za cilj da svojim sadržajem šteti društvu i utiče na javno mnjenje, pogotovo kada su u pitanju lako manipulativne osobe. Kada se šira javnost da izmanipulisati nema pobune i negativci pobeđuju. Često se govor mržnje opravdava slobodom izražavanja koja je regulisana dokumentima Ujedinjenih Nacija. Naime rečenica: „Svako ima pravo na slobodu izražavanja“ shvaćena je na različite načine kako kome odgovara.

• Sloboda izražavanja je pravo zagarantirano nizom međunarodnih i domaćih dokumenata, poput univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim slobodama, Međunarodne konvencije o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije, Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, odnosno Ustavom Bosne i Hercegovine, krivičnim zakonima, zakonima o zaštiti od klevete, zakonima o slobodi pristupa informacijama, propisima regulatornog i samoregulatornog tijela. Govor mržnje je zloupotreba slobode izražavanja koja se koristi kako bi se javno poticalo na nasilje prema određenoj skupini isključivo zbog zaštićene karakteristike koja je zajednički nazivnik te grupe (rasna pripadnost, boja kože, spol, seksualna orijentacija, vjersko uvjerenje, nacionalno ili etničko porijeklo, jezik − rekla je Maida Bahto Kestendžić, projekt koordinatorica u Vijeću za štampane i online medije Bosne i Hercegovine.

U skladu sa tim novinari koji izvještavaju o ratu između Izraela i Palestine se susreću sa problemima zaštite novinara i prijetnjama. Prijetnje su prisutne ili zbog istine o kojoj se piše ili zbog neetičnog izvještavanja. Zato je važno i za novinare u Bosni i Hercegovini, kao i za narod spomenuti novinarske zakone.

• Pored Ustava BiH koji predstavlja garant slobode izražavanja ne samo novinara već i svakog građanina/ke BiH, pravni okvir za rad i djelovanje novinara čine: zakoni o zaštiti od klevete na nivou entiteta i Brčko distrikta BiH, zakoni o slobodi pristupa informacijama na nivou BiH te entiteta, zakoni o radu, propisi Regulatorne agencije za komunikacije BiH. No, valja spomenuti i etičke kodekse koji zapravo mnogo obzirnije i pažljivije obrađuju sve specifičnosti novinarskog rada i izvještavanja (Kodeks za štampane i online medije BiH i Kodeks časti BH Novinara) − dodala je Maida.

Pored svih zakona u svijetu, ali i u Bosni i Hercegovini i dalje je teško boriti se za istinu i spriječiti manipulaciju. Kažu da se istorija često ponavlja. Kroz istoriju manipulacija i mržnja su imali samo privremenu pobjedu.Vrlo brzo prirodnim zakonom i borbom svakog pojedinca mržnja je doživljela poraz.  Hoće li i ovom ratu biti tako i da li će se nešto promijeniti?  Odgovor zna samo budućnost.

Objavljivanje ovog teksta je finasirano grantom Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država.

Fotografija: Putopisi net

Autorica: Maja Čorlija