Piše: Emina Dizdarević

Nakon skoro šest godina pripreme Komunikacijske strategije i čekanja da se ona usvoji, Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH je sredinom decembra prošle godine usvojilo ovaj dokument, koji su nazvali i “kišobran strategija” zbog dileme kako napraviti strategiju za sve pravosudne zajednice. Akcioni plan je usvojen u aprilu ove godine.

Kada je usvojen Nacrt ove strategije, stručnjaci su upozoravali da bi svi napori mogli biti poništeni ako se ovaj dokument ne učini obaveznim za sve pravosudne institucije. Tada je pojašnjeno da u nadležnosti Vijeća nije propisano da izdaje instrukcije za istupanje nosilaca pravosudnih funkcija u javnosti. Bez obzira što dokumenti i smjernice koje VSTV dostavi pravosudnim institucijama nemaju karakter instrukcije, Sanela Gorušanović-Butigan, potpredsjednica Vijeća se nada da će ih glavni tužioci i predsjednici sudova koristiti. Ovo je Gorušanović-Butigan izjavila za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) u augustu prošle godine. Naime, VSTV nema nadležnost da propisuje način komunikacije pravosudnih institucija s javnošću, ali je poduzelo brojne aktivnosti na unaprijeđenju komunikacije.

Dostupnost informacija

Slično se desilo i sa Strategijom za izvještavanje u sudskim postupcima, kao i sa ranijom strategijom iz 2014. godine koje nisu popravile način komuniciranja pravosudnih zajednica sa javnošću, odnosno medijima.

“Osnovni razlog izrade i usvajanja Komunikacijske strategije VSTV-a BiH je uspostavljanje unaprijeđene, djelotvorne i dvosmjerne komunikacije, kojom će se osigurati nesmetan protok informacija kroz međusobno uvažavanje i poštovanje svih sudionika u komunikaciji”, navodi se u Komunikacijskoj strategiji.

Komunikacijskim aktivnostima potrebno je povećati nivo svijesti ključnih aktera o funkcionisanju pravosuđa u BiH i potrebi daljeg razvijanja i usklađivanja sa standardima EU, navodi se u strategiji.

Prema ovom dokumentu, neophodno je da se građanima približi način funkcionisanja pravosudnih institucija, tok reformskog procesa, izazove i ograničenja sa kojima se pravosuđe susreće u svom svakodnevnom radu i u procesu usklađivanja sa međunarodnim standardima, kao i mogućnosti koje stoje na raspolaganju kako bi se pravosuđe kretalo putem progresa.

S druge strane, mnoge međunarodne i nevladine organizacije su ukazivale na nedostatke u transparentnosti bh. pravosuđa, među kojima su Evropska komsija ali i Peer review preporuke.

Neki od ciljeva Komunikacijske strategije su unaprijediti komunikaciju VSTV-a i pravosudnih institucija sa zakonodavnom i izvršnom vlašću, medijima, javnošću generalno te korisnicima pravosudnih institucija. Također, kao cilj postavljeno je da se unaprijedi dostupnost informacija o radu VSTV-a i pravosudnih institucija u BiH stručnoj i široj javnosti.

Bitno je spomenuti da Komunikacijskom strategijom nije obuhvaćen Ured disciplinskog tužioca, čije tužbe i odluke disciplinskih komisija su anonimizirane. Pored toga, anonimiziran je i raspored disciplinskih ročišta i javnost nema mogućnost da vidi kojem nosiocu pravosudne funkcije će biti disicplinsko ročište, iako su ročišta javna.

Ovakav način funkcionisanja, nažalost, ostavlja mogućnost i prostor da novinari i mediji naprave grešku prilikom izvještavanja. Postavlja se pitanje ako smatramo da optužnice trebaju biti javne jer su javni dokument i trebaju biti dostupne javnosti, zašto disciplinske tužbe protiv nosilaca pravosudnih funkcija nisu javne? Ukoliko mediji i predstavnici međunarodnih organizacija imaju mogućnost i dozvoljeno im je da prate disciplinska ročišta, zašto u konačnici ne mogu da znaju i konačni ishod odluka?

Naime, Pravila o radu Drugostepene disciplinske komisije utvrđena su Poslovnikom VSTV-a, u kojem stoji kako se odluke ove komisije stavljaju na raspolaganje strankama u prostorijama Vijeća u roku od 15 dana od dana donošenja ili dostavljaju načinom određenim Zakonom o parničnom postupku.

VSTV je na jednoj od sjednica 2020. godine, razmatrajući zahtjev za pristup informacijama, preinačio ranije rješenje i donio odluku da se odobrava pristup anonimiziranim konačnim disciplinskim odlukama kojima su odbijene ili odbačene disciplinske tužbe, a odbija u dijelu dostavljanja imena i prezimena nosilaca pravosudnih funkcija čiji su disciplinski postupci okončani odbijanjem ili odbacivanjem disciplinske tužbe u periodu od 2010. godine do dana kada su dobili zahtjev.

Kritike Evropske komisije

U posljednjem izvještaju Evropske komisije o napretku naše zemlje navodi se da je VSTV izmijenio svoja interna pravila o postupcima imenovanja, disciplinskim mjerama i standardima integriteta, međutim, njihova nedosljedna i netransparentna provedba nastavila je kočiti neovisnost sudstva i povjerenje javnosti.

“Pravosudnom sistemu i dalje nedostaje transparentnosti”, stoji u Izvještaju.

U skladu sa preporukama ovog Izvještaja, potrebno je poboljšati transparentnost u interakciji sa pravnim stručnjacima, medijima i javnošću.

S druge strane, važno je napomenuti da je Tužilaštvo BiH početkom septembra ove godine, nakon dugo vremena, organiziralo press konferenciju za medije. Tokom maja ove godine VSTV je organizirao okrugli sto sa predstavnicima medija čija tema je bila implementacija strategije i Akcionog plana, izazovi sa kojima se sudovi, tužilaštva i mediji suočavaju prilikom izvještavanja o radu pravosuđa, kao i diskusija o najboljim modalitetima saradnje koji će doprinijeti kvalitetnom informisanju građana o radu pravosudnih institucija.

Tokom posljednje sjednice Vijeća, u septembru ove godine članovi su usvojili prijedlog da Nacrt komunikacijskog plana integriteta postane aneks Komunikacijske strategije VSTV-a. Cilj komunikacijskog plana integriteta je povećanje nivoa etičnosti integriteta i poboljšanje komunikacije unutar pravosuđa. Kako je rečeno, Nacrt komunikacijskog plana integriteta usklađen je s Komunikacijskom strategijom, te da će Akcioni plan Vijeću biti dostavljen u narednom periodu. Što se tiče ciljnih grupa i kanala komunikacije, oba dokumenta su sihronizovana.

Dokument sadrži opšti i posebni dio. U opštem dijelu su predstavljene tehničke napomene, važnost i svrha dokumenta te način izrade. Posebni dio podrazumijeva komunikacijske ciljeve, ciljne grupe i uglavnom je usklađen sa Komunikacijskom strategijom.

Nacrt ovog plana razmatran je u ljeto 2021. godine od strane Vijeća, sadrži dio o anketama koje su provedene iste godine i rezultatima, te su ažurirane informacije istih aktivnosti za 2022. godinu.

Na kraju, ostaje da vidimo koliko će pravosudne institucije i nosioci pravosudnih funkcija poštovati Komunikacijsku strategiju i šta će VSTV uraditi ukoliko ne dođe do toga.

(Autorica je novinarka Balkanske istraživačke mreže – BIRN BiH)