Sarajevo, 06.04.2021. – Istraživačko novinarstvo zahtijeva mnogo vremena i resursa i ono može podrazumijevati da se jedna ili više osoba iz redakcije duže vrijeme bave samo jednom istraživačkom pričom. Činjenica je da to sebi ne može priuštiti svaki medij, jer se na taj način ne proizvode svakodnevni sadržaji kojima se “pune” stranice novina ili portala- istaknuto je tokom radionice o istraživačkom novinarstvu za novinare iz lokalnih medija u organizaciji Udruženja BH novinari putem Zoom platforme.

Radionica se održava sa ciljem osnaživanja novinara/ki, urednika/ca u lokalnim medijima, te slobodnih novinara iz lokalnih zajednica za kreiranje i produciranje istraživačkih/analitičkih sadržaja, kako bi na taj način doprinijeli jačanju nezavisnog i slobodnog novinarstva u BiH.

Zina Tandir Đelilović, novinarka Žurnal magazina i edukatorica na današanjoj radionici kaže da ne postoji formula kako postati istraživački novinar, niti svaki novinar želi biti istraživački novinar. „Ali, istraživačkim novinarstvom se može baviti svaki novinar, bez obzira na medij u kojem je uposlen. Sve je stvar pristupa određenoj temi. Moramo imati u vidu da je istraživačko novinarstvo korektiv društva u kojem živimo i kao takvo je u službi građana“, ističe Đelilović dodajući da istraživačko novinarstvo ne samo da pomaže građanima u borbi za njihova prava već vrlo često ukazuje na različite vrste nepravilnosti u društvu i kako različite zloupotrebe mogu uticati na naš život.

Džana Brkanić, urednica Balkanske istraživačke mreže u Bosni i Hercegovini smatra da medijski djelatnici moraju imati dovoljno iskustva i znanja kako bi uspješno procijenili da li je nešto vrijedno istraživanja.  „Važno je da na samom početku naučimo pravila i zakone sistema u kojem se priča odvija kako bismo lakše razumjeli i brzo prepoznali važnost ljudi i odnosa na koje budemo nailazili tokom istraživanja“, ističe Brkanić naglašavajući  da je dokument dokaz, fotografija, snimak razgovora, te da je nekada za dobru priču dovoljan jedan papir, a mnogo češće se potvrda priče nalazi duboko skrivena u buntovima papira koje novinar izvlači iz javnih institucija, ustanova, firmi ili banaka i zbog toga neka istraživanja traju mjesec, neka tri, a neka čak godinu ili više. 

Baviti se istraživačkim novinarstvom u lokalnim zajednicama vrlo često zna da bude neprijatan posao, jer dok građanima pokušavaju da otkriju netransparentna zapošljavanja, sumnjive tendere, krimogene radnje i mnoga druga nelegalna dešavanja medijski djelatnici se često nađu na udaru moćnika, koji su usko povezani sa politikom ili su i sami političari.

Eldina Bećirbašić, novinarka Media Pulse iz Sarajeva je mišljenja da mogućnosti lokalnih medija za istraživačke priče prije svega zavise od volje, hrabrosti i interesovanja ljudi koji rade u lokalnim medijima kao i od njihove spremnosti da se suoče sa mogućim negativnim reakcijama i posljedicama po medije i novinare na njihovu istraživačku priču, te potencijalne pritiske zbog čega se mnogi i ne bave ovom vrstom novinarstva. „Istraživacko novinarstvo je značajno jer ukazuje na bitne, sistemske probleme sa kojima se suočavaju ljudi u svojom lokalnim zajednicama ili šire. Problematiziranje određenog problema u javnosti izaziva mnoštvo reakcija ali i mogucnosti da se isto adresira i riješi brže nego što bi se dogodilo bez istraživanje“, ističe Bećirbašić.  

Jelena Zekić, novinarka Radio Osvita iz Zvornika kaže da je istraživačko novinarstvo važno jer se pomoću njega mogu zagrebati i riješiti neki dugogodišnji problemi u zajednici. „Kapaciteti i resursi za kreiranje istraživačkih priča su vrlo ograničeni i mali, skoro da ne postoje u malim lokalnim medijima“, ističe Zekić, koja također smatra da je moguće baviti se istraživačkim novinarstvom i u malim sredinama, ali da je pitanje koliko neko ima petlje da se suoči sa određenim problemom i prepusti „golgoti“ koja će mu uslijediti.

Polaznici/e webinara su se složili da,  iako je materijalna situacija u lokalnim medijima teška, a resursi za finansiranje istraživačkog novinarstva ograničeni, ipak postoje mehanizmi pomoću kojih medijski djelatnici mogu da se osnaže i kreiraju istraživačke priče, educiraju o vlastitim pravima i mogućnostima, te razvijaju profesionalne kompetencije i budu više motivirani za ovu vrstu novinarstva. Također, ponovo je istaknuta potreba osiguranja grantova i povoljnih načina finansiranja  malih lokalnih medija. 

Održani webinar je dio projekta “Slobodni mediji za slobodno društvo” koji implementira Udruženje BH novinari u saradnji sa Asocijacijom elektronskih medija u BiH uz podršku Evropske unije. Cilj projekta je  jačanje nezavisnog i slobodnog novinarstva u lokalnim zajednicama, te primjena evropskih standarda u zaštiti slobode izražavanja i pristupa građana kvalitetnim i objektivnim informacijama.