Medijska pismenost doprinosi razvoju demokratskih vrijednosti

Sarajevo, 16.02.2021.- Medijska pismenost je povezana sa osnovnim ljudskim pravima kao što su sloboda izražavanja i sloboda govora, te promoviše ljudska prava i podstiče građani/ke na veću društvenu participaciju  – istaknuto je tokom radionice o medijskoj pismenosti za organizacije civilnog društva u organizaciji Udruženja BH novinari, putem  Zoom platforme. Rečeno je također da medijska pismenost treba biti krovna kompetencija u društvima snažne digitalne transformacije, čiji će građani i građanke biti dovoljno informisani i obrazovani, kako bi mogli konstruktivno i odgovorno donositi odluke u „društvu znanja“. 

Edukator i medijski ekspert doc. dr Vuk Vučetić kaže da je medijska pismenost važna za društvo jer postiče kritičko mišljenje, kreativnost i društvenu aktivnost. „Pogonsko gorivo za rad ljudskog mozga su informacije. Kvalitet informacija sa kojima se bavimo u velikoj mjeri određuje našu percepciju, uvjerenja i stavove, te je kritičko promišljanje veoma bitno jer obezbjeđuje kvalitetne informacije“, ističe Vučetić dodajući da proučavanje načina funkcionisanja medija kao i potencijala medijskih tehnologija pomaže ljudima da se kreativno izraze.

Medijska pismenost u vrijeme sve jačeg uticaja digitalnih medija podrazumijeva i određeni nivo informatičke pismenosti za sve one koji konzumiraju medijske sadržaje putem interneta. Kao i sa svakim novim kanalom masovne komunikacije, online mediji imaju svoje načine oblikovanja poruka i informacija koji zahtijevaju razvoj novih znanja koja čine medijsku pismenost.

 „Kada govorimo o važnosti medijske pismenosti u smislu društvene aktivnosti jasno je da medijski i informacijski pismena osoba doprinosi razvoju demokratskih vrijednosti kroz participaciju u svakodnevnim društvenim aktivnostima, jer oni znaju kako da iskomuniciraju svoju poruku, kako da se uključe u diskusiju, te kako da kreiraju i iskoriste prostor za plasiranje svojih stavova“, naglašava Vučetić.

Mediji su veoma važna stavka ne samo u infomisanju građana o radu  organizacija civilnog društva, već i kao „tehnologija“ koja se ne može neodgovorno koristiti za širenje fake sadržaja, govora mržnje na društvenim mrežama, zloupotrebu ličnih podataka i korištenje autorskih djela bez dozvole. Kako bi se što bolje snašli u novoj stvarnosti potrebno je da građani/ke imaju kompetencije i vještine, da poznaju tehnike provjere vjerodostojnosti izvora. Neophodno je da nauče tražiti, vrednovati,  koristiti, kreirati i plasirati informacije  radi  ostvarenja  ličnih, društvenih i profesionalnih ciljeva.

Amra Čaškić iz Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“ iz Tuzle smatra da je medijska pismenost problem bh. društva jer se građani/ke sve više susreću sa dezinformacijama i govorom mržnje, dok je propaganda godinama prisutna. „Zbog toga je bitno da možemo u medijskom prostoru prepoznati pravu informaciju i način na koji je plasirana, a za to nam je potrebna edukacija, što se pokazalo kao pozitivnim primjerom na danas održanoj radionici za NVO“, ističe Čaškić, dodajući da se nevladine organizacije sve više uključuju u rad na medijskoj pismenosti i slobodi govora, te iako su u stalnom kontaktu sa medijima kako lokalnim tako i nacionalnim, neophodan je zajednički angažman i edukacija svih o ovoj temi.

Alem Dedović iz Centra za razvoj omladinskog aktivizma „CROA“ smatra da se medijska i informatička pismenost ne stiče odjednom, već da je to proživljeno i dinamično iskustvo i proces. „Biti medijski pismen podrazumeva sposobnost pristupa, kritičke analize i stvaranja informacija putem medija i drugih izvora informacija. Medijski pismeni građani preuzimaju aktivniju ulogu u društvu čineći ga zauzvrat demokratičnim“, smatra Dedović.  On također dodaje da mali broj ljudi, odnosno NVO organizacija, prepoznaje važnost medijske pismenosti: „Imam utisak da pojam “medijska pismenost” često nailazi na majoriziranje, odnosno umanjuju važnost same tematike. Sa druge strane raduje me spoznaja da NVO to ne demorališe već naprotiv, daje im razlog više da se angažuju na tu temu te pruže podršku lokalnim medijima“.

Učesnici/ce radionice su se složili da je za pojedinca koji želi da bude medijski pismen veoma bitno poznavanje njegovih prava u digitalnom svijetu, na koji način može preuzeti sadržaje, provjeriti njihovu vjerodostojnost, te kako pronaći alternativne izvore informacija i zabave. Osim toga, iako medijska pismenost podrazumjeva širok spektar pitanja i nedoumica, učesnici/e radionice su  saglasni da pojedinac ne može biti ekspert za sve teme medijske pismenosti, ali da može pronaći onaj aspekt koji njemu odgovara i koji mu je potreban.  

Radionica za NVO sektor u BiH o temi medijske pismenosti je organizovana u okviru projekta „Slobodni mediji za slobodno društvo“, koji implementira Udruženje BH novinari u saradnji sa Asocijacijom elektronskih medija u BiH uz podršku Evropske unije. Cilj ovog projekta je  jačanje nezavisnog i slobodnog novinarstva u lokalnim zajednicama, te primjena evropskih standarda u zaštiti slobode izražavanja i pristupa građana kvalitetnim i objektivnim informacijama.

 

 

 

 

 

 

 

 

Recommend to friends
  • gplus
  • pinterest