Radionica u Brčkom: Medijski djelatnici se sve češće suočavaju sa krađom autorskih djela

Brčko, 7.7.2020.- Bosna i Hercegovina ima relativno dobar zakonski okvir za zaštitu autorskih i srodnih prava. Međutim, najveći problem zaštite autorskih prava novinara, kao i zaštite autorskih prava općenito je praktična primjena i funkcionisanje zakonom previđenih mehanizama zaštite, zaključeno je na radionici „Zaštita autorskih prava novinara/ki i drugih medijskih profesionalaca u BiH“, koja je održana danas u Brčkom, u organizaciji Udruženja BH novinari.

Pojavom online medija i brzim razvojem medija u digitalno doba sve češće se medijski profesionalci suočavaju sa krađom njihovih autorskih djela u koja su uložili dosta truda, vremena i novca, ali se nađu i u ulozi onih koji zloupotrebljavaju tuđa autorska prava.

Doc. dr. Haris Hasić sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Travniku kaže da ukoliko novinari imaju imalo nedoumice kada žele koristiti nečije tuđe autorsko djelo, uvijek trebaju prethodno tražiti pisanu dozvolu od autora ili nosioca prava.

 „Ako uzmete samo jednu rečenicu, a niste citirali, to predstavlja potencijalnu krađu autorskog djela jer je autorsko djelo nešto što je zaštićeno pravom, predmet prava, proizvod, roba kao bilo koja druga, gdje zakon definiše šta se smije, a šta se ne smije i za čiju upotrebu se (često) mora platiti“, kaže Hasić, dodajući da autorsko pravo traje za života autora i 70 godina nakon njegove smrti.

Advokat Kemal Švrakić je mišljenja da medijski djelatnici moraju, prije svega, poznavati autorska prava, odnosno edukovati se i razviti svijest o mehanizmima zaštite, kako bi na efikasan način mogli tražiti svoja prava ukoliko dođe do krađe ili zloupotrebe autorskog djela.

 „Prvi način na koji se medijski uposlenici mogu zaštititi jeste ugovor o radu, a potom i interni pravilnici, kao i razmjena iskustava sa kolegama iz redakcije, ali i iz drugih medija. Drugi način jeste sudska zaštita, s obzirom na to da imamo odredbu koja kaže da je svako ko neovlašteno ili namjerno povrijedi tuđe autorsko pravo dužan nosiocu prava nadoknaditi trostruki iznos od stvarne vrijednosti tog djela“, navodi Švrakić i ističe da je pored ova tri mehanizma bitno i znanje medijskih djelatnika i konstantna edukacija o autorskim pravima.

 

Andrijana Pisarević, novinarka i članica Sindikata medija i grafičara Republike Srpske, smatra da se bh. tržište počelo uređivati i da su već sada vidljive promjene u odnosu na godine iza nas, kada se uopšte nije razgovaralo o autorskim pravima medijskih radnika.

 „Sindikati medija sami po sebi niti se bave, niti imaju direktan utjecaj na zaštitu autorskih prava novinara i drugih medijskih radnika. Zbog prirode posla kojim se bave radničke organizacije, kao i očigledno lošeg stanja u medjima, predmet zaštite medijskih sindikata su uglavnom radna prava novinara i drugih medijskih radnika, njihovi ugovori, plate i radno vrijeme, nezakoniti otkazi, izrabljivanje od strane poslodavaca i vrlo čest rad bez ikakve prijave, kao i druga srodna pitanja“, kaže Pisarević. Ona je naglasila da to ne znači da se sindikat ni u kom slučaju ne bi mogao baviti zaštitom autorskih prava, jer je vezivno tkivo koje spaja ove dvije tačke ekonomska komponenta koja se manifestuje u krađi sadržaja koji ima svoju realnu vrijednost, kao i u obaranju cijene rada novinara.

Današnja radionica u Brčkom je dio seta aktivnosti koje je pokrenulo Udruženje BH novinari u saradnji sa partnerima Hayat TV, Dnevni list i Srpskacafe uz podršku Programa za osnaživanje nezavisnih medija (IMEP projekat), sa ciljem efikasnije zaštite autorskih prava novinara/ki i medija kroz unapređenje zakonskog okruženja i profesionalnih kapaciteta medijske zajednice u Bosni i Hercegovini i u skladu sa EU Direktivom o autorskim pravima iz marta 2019. godine.

Recommend to friends
  • gplus
  • pinterest