Mediji treba da postavljaju standarde u borbi protiv govora mržnje

„Mediji treba da poštuju profesionalne standarde i ljudska prava, upozoravaju i javno kritikuju govor mržnje, te sankcionišu korisnike medija koji šire govor mržnje“- poruka je Novinarske akademije 2020 pod nazivom „Novinari protiv govora mržnje“ koja je održana u periodu od 26. juna do 3. jula  2020. godine na Boračkom jezeru u organizaciji Udruženja BH novinari.

Tokom sedmodnevne edukacije 24 studenta/ice i mlada novinara/ke iz cijele Bosne i Hercegovine imali su priliku da razgovaraju i diksutuju sa medijskim pofesionalcima, profesorima novinarstva, predstavnicima institucija i nevladinih organizacija o govoru mržnje, te o načinima na koje se oni kao budući novinari i kreatori durštvene stvarnosti mogu suprostaviti netoleranciji i govoru mržnje, ali i o tome na koji način mediji mogu svojim djelovanjem dekonstruisati govor mržnje u javnom prostoru.

Član Žalbene komisije Vijeća za štampu i online medije dr. sc. Enes Osmančević sa polaznicima je razgovarao o samoregulaciji i izvještavanju medija u postkonfliktnim društvima, ali i o Kodeksu za štampu i online medije, koji obavezuje novinare na rad u interesu javnosti i svih društvenih grupa. „ Jezik mržnje u medijima nije iščezao. On je evoluirao, promijenio je oblik i nositelje. Umjesto mržnje spram pripadnika drugih nacionalnosti i vjerske pripadnosti, karakterističnim za javnu komunikaciju devedesetih godina 20- stoljeća, sada je dominantna ideološka isključivost i netrpeljivost“, rekao je Osmančević.

Lamija Silajdžić, asistentica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu je sa polaznicima diskutovala o borbi protiv govora mržnje u javnoj komunikaciji i medijima, odnosno o tome šta svako od aktera komunikacijskog procesa treba da uradi po pitanju govora mržnje. „Zakonodavna tijela treba da prošire zakonski osnov za sankcionisanje govora mržnje u 4 Krivična zakona u BiH, sankcionišu vršioce političkih funkcija koji šire govor mržnje, te zaštite osobe i/ili grupe prema kojima je usmjeren govor mržnje“ istakla je Silajdžić, dodajući da se svi zajedno moramo dodatno educirati, otvoreno i tolerantno javno raspravljati, poštovati prava drugih, te reagovati i prijaviti govor mržnje.

Fatima Bećirević iz Gender centra Federacije BiH polaznicima je govorila o ulozi medija u smanjenju stereotipa, predrasuda i govora mržnje prema ženama, a posebno prema ženama žrtvama rodno zasnovanog nasilja. „Svaka javna osoba mora biti svjesna da snosi odgovornost za riječi izgovorene ili objavljene u javnom prostoru. Mediji su naročito izloženi očima i procjeni javnosti i kao takvi treba da postavljaju standarde i pomognu kreiranje takvog društvenog okruženja u kojem se vrijeđanje bilo koga po bilo kojoj osnovi treba osuditi, a ne smije prihvatati kao standard koji treba slijediti”, naglasila je Bećirović.

Polaznici Novinarske akademije 2020 bili su studenti  novinarstva i komunikologije sa javnih i privatnih fakulteta iz cijele Bosne i Hercegovine, te mladi novinari i urednici sa nekoliko online portala.   

Belma Kasumović je studentica četvrte godine Filozofskog Fakulteta u Tuzli i o Novinarskoj akademiji kaže: „Problematiziranje govora mržnje u medijima i javnoj komunikaciji je podloga za kreiranje profesionalnijeg i odgovornijeg medijskog okruženja, a u konačnici humanijeg i tolerantnijeg društva“.

Sličnog mišljenja je i Merima Mustafić, studentica druge godine Fakulteta za medije i komunikacije u Travniku: „Novinarska akademija je vrhunska prilika da pomijerajući svoje granice, postavimo ograničenja netrepeljivom i huškačkom govoru u javnom prostoru.“

Ana Bubalo, urednica ljportal.com iz Ljubuškog, te fotografkinja je također bila polaznica Novinarske akademije 2020: „Već dugi niz godina sam prisutna u medijima i za mene je ovo još jedna prilika za učenje i stručno usavršavanje. Znam, hoću i mogu puno bolje raditi.“

Mirnes Bakija, novinar Centra za postkonflikta istraživanja, te PR organizacije Oštra nula  kaže: „Zadovoljstvo mi je biti učesnik Novinarske akademije, a ovaj program će mi zasigurno pomoći u mom budućem profesionalnom razvoju. Ovakvi programi su vrlo važni za nas mlade novinare kako bi prepoznali govor mržnje u medijima, ukazali na problematične sadržaje i reagovali.“

Nakon Novinarske akademije polaznici će imati priliku da kreiraju seriju analitičkh/istraživačkih priča o govoru mržnje, te dekonstrukciji govora mržnje u javnom prostoru i da na taj način daju svoj doprinos u izgradnji demokratskog, tolerantnog i otvorenog društva. Za šest najboljih priča BH novinari su pripremili simbolične nagrade.

Novinarska akademija je ljetni edukativni kamp, koji BH novinari organizuju od 2013. godine, a  održava se uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH.

 

Recommend to friends
  • gplus
  • pinterest