Sarajevo, 03.05.2019.- Najveći dio građana BiH – njih 79% smatraju „neprihvatljivom svaku vrstu napada na novinare i medije“, dok istovremeno čak 27% ispitanika u Republici Srpskoj i 17% u Federaciji BiH opravdavaju nasilje. U poređenju sa 2018. godinom, rezultati predstavljaju zabrinjavajući porast broja građana ( za cijelih 14%) koji opravdavaju nasilje nad novinarima u Bosni i Hercegovini.
Ovo je samo dio rezultata istraživanja koje su proveli Udruženje/udruge BH novinari i Fonadacija Friedrih Ebert u povodu 3. maja – Svjetskog dana slobode medija.
Na press konferenciji održanoj danas u Sarajevu generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić je upozorila da su rezultati istog istraživanja bili znatno povoljniji i da je 2018. samo 7 posto anketiranih građana BiH podržavalo nasilje nad novinarima.
„Tokom 2016., 2017. i 2018. godine postojala je nada da je napravljen pozitivan zaokret u oblasti razumijevanja medijskih sloboda i potrebne zaštite novinara, ali ovo istraživanje je pokazalo da čak 21% anketiranih odobrava nasilje nad novinarima i to je porazna činjenica“, naglasila je Rudić i podsjetila kako medijska zajednica „mora insistirati na izmjenama krivičnih zakona na svim nivoima vlasti i osigurati efikasniju zaštitu novinara tokom obavljanja profesionalnih zadataka“ .
Govoreći o povjerenju građana u medije, Rudić je kazala:
“Mediji su drugi kojima građani najviše vjeruju, i to je pad povjerenja za cijelih 10 procenata u odnosu na 2018. Najviše povjerenja građana uživaju vjerske zajednice, a najmanje političari i političke stranke. Istraživanje je također pokazalo da pada povjerenje građana u nevladine organizacije i međunarodne institucije.”
Rezultati istraživanja pokazuju kako građani smatraju da bi se kvalitet novinarstva u BiH mogao unaprijediti „uvođenjm strožijih kriterija za bavljenje ovom profesijom, poboljšanjem ekonomskog i socijalnog statusa novinara i boljim sistemom obrazovanja za novinarsku profesiju“.
Televizija je i dalje primarni izvor informisanja za većinu građana ( 44 % anketiranih se slaže sa ovom tvrdnjom), a u stopu je prati internet – 43 % anketiranih koriste internet i nove medije kako bi se kvalitetno informisali. Većina je ubjeđena da mediji svojim izvještavanjem doprinose nacionalnim tenzijama – 78% anketiranih dijeli ovo mišljenje.
Za univerzitetskog profesora Enesa Osmančevića je iznenađujuće što građani imaju najviše povjerenja u vjerske zajednice, a najmanje u političare koji su, kako je istakao, u simbiozi s vjerskim zajednicama. Osmančević je ocijenio zabrinjavajućom činjenicu da u BiH raste nezadovoljstvo građana radom medija:
“Stav građana da ne postoji ili da djelimično postoji sloboda medija je poruka medijskim profesionalcima ali i nadležnim institucijama.”, rekao je Osmančević i podsjetio na dio istraživanja u kojem građani ocjenjuju da „mediji nisu tematski profilirani“, jer njih sve više interesuju dnevnopolitičke teme, a sve manje svakodnevnica običnih ljudi. On je naveo kako bi, možda, postojanje Novinarske komore koja bi „procjenjivala profesionalne kompetencije novinara i vodila računa o njihovom licenciranju“ unaprijedilo kvalitetu rada novinara.
Osmančevič je komentarisao rad javnih servisa u Bosni i Hercegovini, ocijenivši kako je „nedopustivo što su simpatizeri i članovi stranaka njihovi urednici“.
Objasnio je da sudionici ovog istraživanja predlažu „finansiranje javnih servisa iz budžeta“. Ukoliko bi se to ostvarilo, smatra Osmančević, „onda bi to značilo postojanje državnog servisa, a ne javnog“.
“Građani ne podržavaju bilo koji oblik naplate takse i to je zabrinjavajuće”, kazao je on zaključivši da je na djelu refeudalizacija javnog prostora u Bosni i Hercegovini.
Istraživanje o medijskim slobodama u BiH je provedeno u period od 27.marta do 8.aprila 2019. CATI metodom na uzorku od 506 osoba slučajno odabranih, čija je starosna dob od 18 do 65 godina na prostoru cijele države.
Grafički prikaz rezultata istraživanja možete vidjeti ovdje.
