Sarajevo, 24.03.2021.- Sposobnost kreiranja medijskih sadržaja jedan je od bitnijih elemenata medijske pismenosti, tako da ukoliko znamo osnovne tehnike kreiranja medijskih sadržaja lako možemo uočiti eventualne nepravilnosti, dezinformacije ili manipulaciju, naglašeno je tokom radionice o medijskoj pismenosti za organizacije civilnog društva u organizaciji Udruženja BH novinari, koja je održana danas putem Zoom platforme.

Medijska pismenost predstavlja svojevrsni svetionik savremenog društva, u kome pojedinci trebaju biti sposobni da efikasno traže, vrednuju, koriste, kreiraju i plasiraju informacije kako bi ostvarili svoje lične, društvene i profesionalne ambicije. Građani također moraju biti dovoljno informisani i obrazovani kako bi bili ravnopravani učesnici u demokratskom diskursu, te kako bi konstruktivno i odgovorno donosili odluke i doprinosili „društvu znanja“. 

Edukator i medijski ekspert doc. dr Vuk Vučetić kaže da medijska pismenost podrazumijeva tri glavna elementa, a to su: pristup informacijama, analiza podataka i kreiranje medijskih sadržaja. „Veoma je bitno da znamo pristupiti informacijama, pronaći vjerodostojne informacije, ali ovdje možemo govoriti i o tome koliko neki društveno-politički sistem dozvoljavaju pristup informacijama, te dolazimo do digitalnog jaza između onih koji imaju pristup medijima i kvalitetnim informacijama i onima koji to nemaju“, ističe Vučetić dodajući da je također bitno da znamo uz pomoć kojih tehnologija možemo doći do vjerodostojnih informacija, gdje je veoma važna uloga biblioteka koje predstavljaju odličan izvor informacija, a zanemarne su zbog pojave Interneta. „U knjigama su ipak verifikovane informacije, dok na Internetu ne možemo svemu vjerovati i upravo zbog toga je uloga bibliotekara u 21. vijeku zaista važna i oni bi trebali da budu lideri informacijske i medijske pismenosti“, naglaša Vučetić.

Sa novim tehnologijama došli su i novi izazovi i problemi, pa online prostor obiluje sa poplavom fake sadržaja što je postala svakodnevnica i kako bi se što bolje snašli u toj novoj stvarnosti potrebno je da pojedinci imaju kompetencije i vještine, te da poznaju verifikacijske izvore. Jos jedan problem sa kojima se građani suočavaju zbog dolaska novih tehnologija, jeste zloupotreba privatnih podataka, te sajberbuling i govor mržnje, kao i nasilje iz mržnje, ali i  zaštita autorskih prava koja je na veoma niskim granama.

Belmin Debelac iz Udruženja „Mladi volonteri“ iz Visokog smatra da je medijska pismenost jako važna, posebno u današnjem vremenu modernih tehnologija, gdje postoji dosta informacija iz različitih izvora, često ne provjerenih, odnosno lažnih vijesti.  „Teško je biti medijski pismen posebno kad govorimo o generacijama treće životne dobi, tako da definitivno treba raditi na medijskoj pismenosti svako iz svog ugla, pa tako i mi iz nevladinih organizacija“, ističe Debelac dodajući da nevladine organizacije imaju sopstvene kanale za informisanje, te pomoću njih mogu dosta uraditi po pitanju medijske pismenosti na lokalnom nivou.

Dajana Ilić iz Udruženja građana „Budućnost“ iz Modriče je mišljenja da biti medijski pismen znači biti sposoban promišljati kritički, ne uzimati stvari koje se serviraju kroz medije zdravo za gotovo, ali isto tako znači biti društveno aktivan, odnosno širiti koristan, kvalitetan i provjeren sadržaj. „Sve suprotno od toga nas vodi u jedan začaran krug dezinformacija, teorija zavjera, loših misli i projekcija koje ni nama, a ni drugima ne donose dobro. Kako bismo sačuvali svoje, ali i tuđe, mentalno zdravlje, bilo bi dobro da se za početak edukujemo kako da prepoznamo tačan medijski sadržaj i te edukacije djelimo dalje“, kaže Ilić dodajući da je pandemija virusa korona dovela do toga da je skoro pa nemoguće razaznati šta je istina, a šta laž, ukoliko ne posjedujete elementarne vještine poznavanja medija uopšteno, a onda i društevnih mreža i interneta.

„Moram da primjetim da su se mnoge organizacije angažovale poprilično ozbiljno da svojim korisnicima objasne određene pojave na internetu. To možemo da vidimo po učešću na raznim edukacijama, treninzima, webinarima, ali i samom sadržaju koje organizacije plasiraju. Ovo su neka potpuno nova vremena, ali ne toliko nova kada su u pitanju dezinformacije, jer njih je oduvijek bilo, samo su se mjenjali načini njihovog plasiranja“, zaključuje Ilić.

Učesnici/e webinara su se složili da veoma mali broj građana/ki zna koja su njihova prava u online prostoru, te na koji način u skladu sa etičkim principima mogu preuzimati sadržaje, provjeriti informacije, te razotkriti manipulativne sadržaje i lažnu sliku stvarnosti. Predstavnici NVO sektora su također zaključili da je veoma nizak nivo svijesti na globalnom nivou o tome kako iskomunicirati poruku u online svijetu i onda svjedočimo raznim oblicima nasilja, huškanja i govora mrženje na društvenim mrežama.

Radionica za NVO sektor u BiH o temi medijske pismenosti održana je u okviru projekta „Slobodni mediji za slobodno društvo“, koje implementira Udruženje BH novinari u saradnji sa Asocijacijom elektronskih medija u BiH uz podršku Evropske unije. Cilj ovog projekta je  jačanje nezavisnog i slobodnog novinarstva u lokalnim zajednicama, te primjena evropskih standarda u zaštiti slobode izražavanja i pristupa građana kvalitetnim i objektivnim informacijama.