Sarajevo, 04.02.2020. – Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari upućuje javni protest Općinskom sudu Sarajevo zbog odluke da se “Dnevnom avazu” privremeno zabrani pisanje o privatnom životu predsjednika Suda BiH Ranka Debevca.U rješenju o privremenoj mjeri zabrane, koje je 1. februara donio sudija Pavle Crnogorac, „Dnevnom avazu“ i njegovim urednicima nalaže se da se „uzdrže od uznemiravanja tužitelja (Debevca, op.a.) u pogledu iznošenja informacija iz njegovog privatnog života, kako u printanim tako i elektronskim, dnevnim i drugim glasilima“.
Navedeno rješenje Općinskog suda u Sarajevu sporno je zbog toga što u obrazloženju ničim nije argumentovano da pisanje o privatnom životu predsjednika Suda BiH ne predstavlja javni interes, niti da je Dnevni avaz povrijedio njegovo pravo na privatnost, u kontekstu činjenice da su autori spornih tekstova više puta naglasili da pojedine informacije iz privatnog života Ranka Debevca objavljuju kako bi dokazali njegovu zloupotrebu funkcije koju obnaša.
Donošenje mjere zabrane pisanja znači također kako Sud unaprijed zaključuje da će i svi budući tekstovi “Dnevnog avaza” koji eventualno budu objavljeni o Ranku Debevcu biti klevetnički i neistiniti, a takva vrsta presumpcije suštinski predstavlja cenzuru medija i ne može se smatrati zaštitom integriteta predsjednika Suda BiH. Pored toga, sudija Pavle Crnogorac u rješenju o mjeri zabrane napominje da „za odgovornost u povredi sudijske etike postoje institucije koje vrijedno obavljaju svoj posao“, što se može protumačiti kao poruka medijima da se ne smiju baviti istraživanjem zloupotreba položaja nositelja pravosudnih funkcija, jer je to “zadatak” isključivo za nadležne institucije?!
Poštujući dignitet pravosudnih institucija i bez ikakve namjere da utvrđuje da li su navodi iz tekstova objavljenih u Dnevnom avazu istiniti ili ne, Upravni odbor BH novinara smatra da pomenuto rješenje Općinskog suda u Sarajevu predstavlja pritisak na slobodu govora i medijskog izvještavanja. Donošenje privremene mjere može se tumačiti i kao cenzura i sprečavanje medija u kritičkom izvještavanju o nositeljima pravosudnih funkcija.
I na kraju, UO BH novinara skreće pažnju i na činjenicu da je Općinski sud Sarajevo ekspresno, u roku od samo par dana nakon podnošenja tužbe protiv medija, izrekao privremenu mjeru, demonstrirajući na taj način prioritetno postupanje po tužbama i prijavama koje podnose nositelji pravosudnih funkcija, dok se brojni drugi slučajevi klevete stavljaju u ladice i rješavaju godinama.
Upravni odbor BH novinara posebno upozorava da bi, ukoliko privremena mjera ostane na snazi, ovakva rješenja mogla postati obrazac prema kojem će ubuduće sudovi sebi dati za pravo da sprečavaju medije da pišu o nosiocima pravosudnih, političkih i drugih javnih funkcija pozivajući se na navodnu zaštitu njihove privatnosti, a pri tome ne uzimajući u obzir da li objavljene informacije predstavljaju javni interes i dokaze o mogućim zloupotrebama položaja. Na taj način potpuno se zaobilazi praksa Evropskog suda za ljudska prava, u kojoj je istaknuta potreba balansa između privatnosti javnih dužnosnika i prava javnosti da bude obaviještena o načinima na koje oni obavljaju svoje funkcije. Takvo postupanje sudova bi također otvorilo prostor za cenzuru i represiju koja je nedopustiva u demokratskim društvima.
Upravni odbor Udruženja/Udruge BH novinari
