Postoji više razloga zašto su Bosni i Hercegovini neophodne politike medijske pismenosti. One nisu neophodne samo građanima nego i vlastima da bi mogle ispuniti svoje funkcije u digitalnom dobu. Civilni sektor je plodno tlo za promovisanje oblasti medijske pismenosti, ali je broj organizacija koji se bavi ovim pitanjima jako mali. Takođe, organizacije civilnog društva su u direktnom kontaktu sa građanima na terenu, pa je neupitno da mogu doprinijeti razvoju medijske pismenosti kod svojih ciljnih grupa.

Međutim, organizacije civilnog društva u Bosni i Hercegovini imaju ograničena znanja  i kapacitete za zagovaranje i promociju medijske pismenosti, kao i za edukaciju građana o tome kako prepoznati manipulaciju informacijama, političku cenzuru i lažne vijesti.

Upravo zbog svega navedenog Udruženje BH novinari je sprovelo istraživanje sa ciljem utvrđivanja nivoa medijske pismenosti u organizacijama civilnog društva, te da li one imaju odgovarajuća znanja i mehanizme za edukaciju lokalnog stanovništva o medijima.

Glavni istraživač je mr Borislav Vukojević, a istraživanjem je bilo obuhvaćeno ukupno 48 organizacija iz cijele Bosne i Hercegovine koje se primarno bave građanskim aktivizmom, demokratijom i ljudskim pravima, te društvenim pitanjima.

Neka od istraživačkih pitanja koja su korištena tokom istraživanja su da li nevladine organizacije imaju dovoljno znanja i resursa u pogledu medijske i informacijske pismenosti, te da li su do sada imali treninge iz ove oblasti, da li zaposleni u organizacijama imaju razvijene vještine kritičkog mišljenja koje im omogućavaju da izaberu adekvatne medije, da li organizacije rade sa lokalnim stanovništvom i svojim ciljnim grupama na obukama iz oblasti medijske pismenosti, te da li održavaju radionice na tu temu itd.

Istraživanje je dio projekta „Slobodni mediji, slobodno društvo“, koje implementira Udruženje BH novinari u saradnji sa Asocijacijom elektronskih medija u BIH (AEM BiH), a uz finansijsku podršku Evropske unije.

Istraživanje je dostupno ovdje.