Pogrešna primjena Zakona o zaštiti od klevete već godinama stvara direktan pritisak na novinare i medije i ugrožava pravo na slobodu izražavanja, upozoreno je danas na konferenciji za novinare koju su organizovali Vijeće za štampu u BiH i Udruženje BH novinari.

Istaknuto je kako se mediji u BiH susreću s velikim brojem tužbi po raznim osnovama a da se pritom uopće ne poštuje medijacijski proces prije podnošenja tužbe kako je to propisano Zakonom o zaštiti od klevete, član 8 – obaveza ublažavanja štete, a u čemu je nezaobilazna uloga Vijeća za štampu u BiH.

„Građani nam se stalno javljaju i probleme sa medijima rješavaju medijacijom, međutim političari i drugi moćnici namjerno preskaču medijaciju i tuže medije kako bi izvršili pritisak na medije, a pravosudje im dopušta kršenje člana 8. Zakona o zašititi od klevete“, kazala je Ljiljana  Zurovac, izvršna direktorica Vijeća za štampu u BiH.

Prema istraživanju Udruženja BH novinari, samo na sarajevskim sudovima od 2005. do 2012. registrirano je oko 700 tužbi za klevetu, a u cijeloj BiH oko 1.000.

„Sudovi se ne bave utemeljenošću takvih tužbi. Zakon se pretvorio u svoju suprotnost. Kroz ovakvu primjenu zakona krše se elementarna novinarska prava na kritiku političara, korištenje neimenovanog izvora, otkrivanje privatnosti kada je u pitanju javni interes…“, kazala je Borka Rudić, generalna tajnica BH novinara.

Predsjednik Upravnog dobora Vijeća za štampu u BiH Dario Novalić,  kazao je da naknade za „duševne boli“ predstavlja ozbiljan financijski pritisak na medije.

„Neophodno je proširiti listu sudskih vještaka koji procjenjuju stepen nanesene „duševne boli”“, budući da se tom pitanju prilazi jednostrano i da se napokon definiše ta duševna bol“, kazao je Novalić.

Suzana Mijatović, novinarka Slobodne Bosne, medija koji ima 50 tužbi za klevetu, kazala je da se presude donose u korist političara i moćnika.

„Morali smo da isplatimo odštetu za klevetu zbog intervjua u kojem sagovornik kritikuje bivšeg Ombudsmena Vitomira Popovića. On je odustao od tužbe protiv te osobe ali ne i od Slobodne Bosne. Sud u Banjaluci je presudio u njegovu korist. Ovakvim presudama  želi se uvesti cenzura i za sagovornike u intervjuima. Drugi slučaj je kada je sutkinja u Sarajevu presudila u korist Zlatka Lagumdžije, Damira Hadžića i Željka Komšića navodeći kako je jedino jasno naveden izvor relevantan“, kazala je ona. Iste probleme istakla je Vildana Selimbegović, urednica Oslobođenja, novine  koja ima 100 tužbi za klevetu.

Prisutni su poručili da  primjena Zakona o zaštiti od klevete nije dala rezultate i nije ostvarila cilj zbog kojeg je taj zakon donesen i zbog toga će biti pokrenuta debata sa predstavnicima pravosuđa i međunarodne zajednice u BiH.