Boračko jezero, 29.6.2020. – Prvi modul Novinarske akademije 2020 pod nazivom „Novinari protiv govora mržnje“, sa ciljem osnaživanja mladih novinara i blogera u borbi protiv govora mržnje i netolerancije u javnom prostoru, završen je danas na Boračkom jezeru.

Tokom trodnevne edukacije 14 studenata/ca i mladih novinara/ki iz cijele Bosne i Hercegovine imali su priliku da kroz brojne panele i predavanja medijskih profesionalaca, eksperata iz akademske zajednice i predstavnika nevladinih organizacija, uče i i diskutuju o tome u kojim formama se govor mržnje pojavljuje u javnom prostoru, na koje načine se posebno mladi novinari i blogeri mogu boriti protiv govora mržnje i netolerancije, kako mediji i društvene mreže mogu biti javna platforma za dekonstrukciju govora mržnje te da li Bosna i Hercegovina ima adekvatne zakonske, institucionalne i društvene mehanizme za borbu protiv te pojave.

Jedna od predavačica na Novinarskoj akademiji 2020 bila je i Daniela Jurčić sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, koja je sa polaznicima razgovarala o medijskoj i informacijskoj pismenosti kao (samo)edukaciji o dekonstrukciji govora mržnje u javnom prostoru.

„ Govor mržnje u BiH nažalost je postao uobičajeno sredstvo komuniciranja kojima potičemo, širimo ili pak opravdavamo mržnju, posebice prema manjinskim skupinama a u tom kontekstu i nasilje u društvu postaje opravdano. Širimo netoleranciju, diskriminaciju i kršimo druga ljudska prava. Medijska pismenost općenito pridonijela bi svakako smanjivanju govora mržnje ali bi i pomogla da se pasivni konzumenti medijskih sadržaja pretvore u aktivne građane BiH, što bi dalje rezultiralo smanjivanju apatije kod građana ali i smanjilo širenje lažnih informacija i fake news, koju nažalost mnogi prihvaćaju zdravo za gotovo, bez kritičkog promišljanja i preispitivanja“, smatra Jurčić dodajući da je polemiziranje o govoru mržnje u akademskim krugovima, zajedno sa studentima, i više nego poželjno, jer će studenti kroz ozbiljan teorijski okvir, lakše razumjeti ovaj fenomen.

Vlado Marić, novinar Nova BH je sa polaznicima diskutovao o ulozi javnih i privatnih medija u borbi protiv govora mržnje. On je mišljenja da medijski profesionalci danas sve manje koriste govor mržnje i da se on preselio na internet portale i društvene mreže, gdje bilo ko može reći bilo što.

„Uloga novinara i dalje nije ništa manja, jer ispoljavanju mržnje u javnom prostoru je potrebno stati u kraj. Mediji, osim što se trebaju ograditi od takvih izjava, oni ih mogu i spriječiti, jer odgovornost medijskih djelatnika leži u činjenici što pustiti javnosti, a što ne. Govoru mržnje svakako tu nije mjesto. Novinari kroz svoje izvještavanje ne trebaju “prenositi” nečiji govor mržnje jer neizravno sudjeluju u tome, a svakako bi to trebali i jasno i glasno osuditi“, naglašava Marić. On dodaje da „ukoliko se uzme u obzir da politička klima u zemlji itekako pogoduje širenju govora mržnje i da zakonska regulativa i kontrola nisu u svim segmentima adekvatno regulirani, briga i savjest pojedinca, novinara, profesionalca, ljudskog bića, itekako treba biti presudna u zaustavljanju “zlih jezika”“.

Kolumnista Adis Nadarević posljednjeg dana Akademije je razgovarao sa učesnicima o online medijima i društvenim mrežama u borbama protiv govora mržnje, sa posebnim fokusom na migrante i izbjeglice.

„Da bi se društvo moglo oduprijeti medijskoj manipulaciji, potrebno je da ima visoko razvijenu sposobnost pravilne interpretacije informacija koje primaju putem kanala masovnog komuniciranja, te sposobnost prepoznavanja senzacionalističkih, obmanjujućih i lažnih vijesti. Iako profesionalni etički standardi novinarstva obavezuju na sveobuhvatno, ujednačeno i humano izvještavanje medija u Bosni i Hercegovini, izvještavanje o migrantima i izbjeglicama vrlo često vodi huškačkoj retorici, stereotipno je i nevjerodostojno“, naveo je Nadarević.

Jedna od učesnica Akademije bila je i Emina Smajić, studentica Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, koja smatra da je Novinarska akademija edukacija koja donosi nova iskustva i proširenje vidika, ali i usvajanje profesionalnih vještina koje su ključne u borbi protiv govora mržnje.

„Veoma je bitno voditi dijalog o društvenom problemu koji predstavlja govor mržnje jer samo razgovor može srušiti te ustaljene barijere i predrasude“, smatra Smajić. 

Sumeja Mehmedović sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli je mišljenja da mladim ljudima treba više prostora za iskazivanje stavova i mišljenja.

„Novinarska akademija je odlična prilika da se čuje glas svih mladih novinara koji su ambiciozni da mijenjaju svijet.  Također, osim edukacije, dobili smo priliku da upoznamo nove ljude i sklopimo nova prijateljstva, što je dodatni motiv za prijavu na ovu akademiju“, kaže Mehmedović.

Kristina Vučić, diplomirana novinarka iz Mostara, kaže da joj je Akademija donijela puno novih poznanstava, pozitivnih iskustava, životnih priča, kako pozitivnih, tako i negativnih, koje joj mogu biti poučne.

„Smatram da je sama tema jako bitna kako u javnom prostoru, tako i u socijalnom životu pojedinaca, a novinari uveliko utječu na kreiranje javne svijesti, pogotovo u sredini u kojoj mi živimo. Novinari u ovakvoj državi, kao što je naša, moraju uložiti više napora u obavljanju svog posla nego novinari u ostalim državama“, ističe Vučić.

Vuk Vasović sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu smatra da je dekonstrukcija govora mržnje u javnom prostoru jedan od načina na koji se treba boriti boriti protiv ovog društvenog problema i također, jedan od mehanizama za stvaranje tolerantnog i otvorenog društva koje prihvata drugog i drugačijeg.

„Novinarska akademija je upravo edukacija koja nam pruža mogućnost da se, prije svega, upoznamo sa ljudima koji dolaze iz drugih etničkih zajednica, a zatim i da kreiramo dijalog za budućnost bez prisustva govora mržnje, predrasuda i stereotipa“, poručuje Vasović.

 Ljetni edukativni kamp, koji BH novinari organizuju od 2013. godine, održava se uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH.