(Foto: Bljesak.info)
Sarajevo, 15.06.2020. – Više od 83% novinara u Bosni i Hercegovini smatra da krizni štabovi nisu omogućili objektivno i sveobuhvatno informisanje građana o koronavirusu, utvrđeno je u anketi BH novinara provedenoj na uzorku od 102 novinara i novinarke iz cijele države o temi pristupa javnim informacijama u vezi sa COVID-19, a u okviru sistema press konferencija uz ograničeno prisustvo novinara ili potpuno bez njih.
Anketa je pokazala da su najviše problema sa pristupom javnim informacijama o pandemiji imali medijski profesionalci u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci, dok je u drugim gradovima komunikacija sa javnim zvaničnicima i članovima kriznih štabova bila organizovana na mnogo efikasniji i jednostavniji način. Također, veliki broj pitanja, za koja su novinarke i novinari smatrali da su od izuzetne važnosti za javnost, ostala su bez kredibilnog odgovora članova kriznih štabova. Bila su to pitanja vezana za javne nabavke i općenito trošenje budžetskog novca za vrijeme pandemije, uzroke smrti pacijenata i neprovođenje obdukcija umrlih, broj testiranih na koronavirus i mjere zaštite, djelotvornost i rok trajanja testova, pojavu virusa u bolnicama i kliničkim centrima, put pacijenta…
Na pitanje „da li smatrate da dosadašnji način informisanja sa konferencija za štampu bez novinara omogućava profesionalno izvještavanje u interesu građana?“, čak 83,3 posto anketiranih je odgovorilo negativno, to jest da su informacije koje su dobijali uopštene i da u njima nema svih podataka koji su im potrebni. Samo 4,9% anketiranih u potpunosti su bili zadovoljni ovakvim načinom informiranja na press konferencijama, dok 11,8% nisu mogli odgovoriti da li su bili zadovoljni ili ne.
Radi blagovremenog, tačnog i objektivnog informisanja u javnom interesu potrebno je vratiti regularne press konferencije organizovane u skladu sa zaštitnim mjerama, smatralo je 48% anketiranih novinarki i novinara. Isti procenat anketiranih (48%) bili su mišljenja da treba vratiti regularne press konferencije sa prisustvom novinara na licu mjesta, ali osigurati i online učešće sa mogućnošću postavljanja pitanja. Oko 2% anketiranih je odgovorilo da i u budućnosti treba zadržati postojeću formu (konferencije za štampu bez novinara uz mogućnost postavljanja pitanja putem e-maila), a 1 posto anketiranih da treba potpuno ukinuti press konferencije, a da krizni štabovi građane informišu putem saopćenja i zvaničnog web sajta.
Na pitanje „kako bi novinari/ke trebali da reaguju u cilju zaštite svoje profesije i objektivnog informisanja građana na uvedenu praksu održavanja konferencija za štampu bez prisustva novinara“, najveći broj anketiranih – njih 42,2% – odgovorili su da nisu sigurni šta treba uraditi u ovoj situaciji.
Čak 41,2% anketiranih novinarki i novinara izjavilo je da bi konferencije za štampu trebalo bojkotovati, a informacije prenositi samo sa službenog sajta institucija/kriznih štabova. Oko 3,9 posto anketiranih naveli su kako nema potrebe za bilo kakvim reagovanjem te da je ovakav način plasiranja informacija sasvim dovoljan.
Manji procenat ispitanika (po 1 posto) odgovorilo je da bi od nadležnih trebalo zahtijevati drugačiju organizaciju komunikacije s javnošću jer javnost ima pravo na to, da treba protestovati protiv takve prakse saopćenjima novinarskih udruženja, tražiti organizovanje press konferencija uz zaštitne mjere, pratiti postojeće konferencije, ali svakodnevno kritikovati rad institucija koje daju šture odgovore te reagirati profesionalnim, nepristranim i istraživačkim novinarstvom.
Više od 39% anketiranih navelo je da su, nakon što je promijenjen format press konferencija tokom pandemije, dobili samo djelomične informacije na pitanja koja su upućivali nadležnima. Samo 16,7% novinarki i novinara navode da je dobijeni odgovor sadržavao ključnu traženu informaciju, a 12,7% da odgovori nadležnih nisu sadržavali tražene informacije.
Od ukupnog broja anketiranih novinarki i novinara (102), 76,5% ih je u stalnom radnom odnosu, 17,6% je freelancera, dok ostali rade honorarno, volonterski ili po ugovorima o djelu.
