Novinarska profesija izložena je stalnom sudu javnosti, kao rijetko koja. Rad novinara je javan i svakodnevno vidljiv i mjerljiv, pa sve dobro i loše se trenutačno ocjenjuje, osuđuje a vrlo rijeko pohvaljuje. Novinari u cijelom svijetu svjesni su značaja svog posla i odgovornosti koju imaju, te su razvili posebne mehanizme regulacije i samoregulacije profesije kojima pokušavaju svoj rad i djelovanje dovesti u društveno prihvatljive norme.

Rijetko koja profesija se toliko bavi sama sobom kao što to čine novinari. Postoji čitav niz profesionalnih udruženja i sindikata koji okupljaju novinare i razvijaju permanentne djelatnosti. Osim toga, postoji čitav niz međunarodnih i nacionalnih stručnih institucija koje se bave medijima i novinarstvom. U svijetu se stalno održavaju konferencije i skupovi na kojima se vrlo detaljno raspravlja o ulozi i djelovanju novinara, etičkoj razini medija i stručnom osposobljavanju.

Novinarska udruženja igraju neprocjenjivu ulogu u razvitku novinarske profesije, a pogotovo zaštiti novinara od svih mogućih negativnih utjecaja te razvijanju uvjeta za profesionalno novinarstvo. Novinarska udruženja okupljena u Međunarodnu federaciju novinara (IFJ) izuzetno su važna i utjecajna međunarodna udruga, čiji stavovi i odluke utječu na položaj medija u svijetu.

Novinarstvo u nekoj zemlji teško se može održati i razvijati bez profesionalnih udruga. Vrlo se rijetke zemlje u kojima nema novinarskih udruženja. U većini zemalja postoji jedno temeljno udruženje, koje se bavi strukovnim pitanjima te sindikat novinara koji se bavi radnim uvjetima, te još uže stručne udruge, poput fotoreportera i slično. A u zemljama u tranziciji, kao što su bivše socijalističke zemlje, došlo je do raslojavanja unutar novinarske struke, pa su – uz postojeće organizacije – osnovane i nove. Razlog tome valja tražiti u korjenitim promjenama koje su se događale u takvim zemljama, naslijeđu komunističkog sustava koji je profesionalnim udruženjima namijenio ulogu produžene ruke svemoćne partije. Vrlo često su takve udruge nastavile služiti nove autoritarne vladare. Novinari nezadovoljni takvim stanjem osnivali su paralelna udruženja, pa se stoga u zemljama u tranziciji vrlo često može naći nekoliko novinarskih organizacija.

U Bosni i Hercegovini trenutačno postoji šest novinarskih udruženja, ne računajući sindikate koji ima četiri (2 u Republici Srpskoj, jedan u Federaciji i 1 u Hercegovini). Kakva su ta udruženja, zbog čega su osnovana, čime se bave i koliko su utjecajna u novinarskim krugovima bilo je predmet istraživanja kojim se autor bavio. Istraživanje se odvijalo u sklopu projekta “Toward one journalists association in BIH – strategy, assesment and plannig” a kojeg provodi Nezavisna unija profesionalnih novinara.

Svrha istraživanja je utvrđivanja stanja i analiza rada novinarskih udruženja u Bosni i Hercegovini. U tu svrhu napravljen je i distribuiran u travnju 2004. upitnik “Pregled stanja novinarskih organizacija u Bosni i Hercegovini”. Upitnikom se željelo utvrditi osnovne podatke o udruženju, podatke o članstvu i aktivnostima, te o socijalno/radim aspektima djelovanja i na kraju o regulaciji i samoregulaciji profesije. Na temelju dobivenih podataka željelo se komparativnom metodom analizirati stanje i vidjeti koje su zajedničke djelatnosti, gdje su razlike i specifičnosti, te koje akcije su naišle na odjek u članstvu i široj javnosti. Analiza nije imala pretenzija donošenja zaključaka ili prijedloga mogućeg budućeg organiziranja novinara u BiH, već je trebala na jednom mjestu prikupiti sve podatke na temelju kojih udruženja mogu donositi svoje odluke.

Od šest udruženja upitnik su ispunili svi osim Udruge hrvatskih novinara, pa autor ne može predočiti cjelovite komparativne podatke o stanju i djelatnosti novinarskih udruženja. Upitnik je bio opširno strukturiran upravo s ciljem da se prikupe sve relevantni podaci koji bi svakom udruženju mogli poslužiti za svoje vlastite komparativne analize rada i djelovanja u BiH.

Sljedeća metoda istraživanja bila je intervjuiranje vodećih osoba svih šest udruženja, što je autor istraživanja osobno obavio i prikupio podatke, koji će biti izneseni u sljedećem poglavlju. Redoslijed udruženja objavljujemo po abecednom redu.