Podgorica, 06.07.2017.-„Sloboda medija i bezbjednost novinara ugroženi su u cijelom regionu a napadi na novinare i medije se moraju tretirati kao napadi na sve građane“, saopšteno je na konferenciji za medije predstavnika novinarskih organizacija Zapadnog Balkana u Podgorici.
Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković rekao je da su u regionu zabilježeni brojni napadi i nekoliko ubistava novinara, koja još nisu riješena, kao što je slučaj ubistva glavnog urednika lista „Dan“ Duška Jovanovića.
Leković je, u ime novinarskih organizacija regiona, poručio da se napadi na novinare tiču svih građana.
“Naša poruka građanima u svim državama regiona je da je novinarstvo jedan od temeljnih stubova demokratskog društva, a ugrožavanje slobode medija te napadi na novinare nisu samo napadi na medije i novinare već napad na sve građane“, kazao je Leković. On je poručio da „ko dopušta ugrožavanje medijskih sloboda i napade na novinare i ne kažnjava napadače, iako za to ima mehanizme i alate, odgovoran je za ugrožavanje elementarnih ljudskih sloboda svih građana. Mi smo se organizovali odlučni da to ne dopustimo. Pozivam sve građane da nam se pridruže“, rekao je Leković.
Na konferenciji je predstavljena i baza napada na novinare u regionu, koja se može naći na sajtu www.safejournalist.net a koju su razvile ove organizacije u okviru projekta „Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zastupanje slobode medija i bezbjednosti novinara“, koji podržava Evropska Unija.
U bazi se nalazi 357 napada u 6 država regiona: Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Kosovu i Crnoj Gori, koji su se dogodili od 2014. godine.
Predstavnik Udruženja BH novinari Arman Fazlić kazao je da je web platforma namijenjena prvenstveno žrtvama napada koji ga tu mogu prijaviti ali i svim novinarima i medijskim radnicima, kao i civilnim aktivistima i ekspertima koji istražuju slučajeve napada na novinare.
Predsjednik Udruženja novinara Makedonije Naser Selmani ukazao je da je nekažnjivost napada na novinare najveći problem.
„Sistem proizvodi nekažnjivost zbog svojih interesa“, rekao je Selmani upozoravajući da su u prethodnom periodu u Makedoniji zabilježeni napadi na novinare čak i od strane policajaca, koji bi trebalo da štite građane. Selmani je kazao da se nova makedonska Vlada deklarativno zalaže za promjenu te prakse.
Generalni sekretar Nezavisnog udruženja novinara Srbije Svetozar Raković potvrdio je da ključni razlog koji doprinosi napadima na novinare dolazi iz političke sfere. On je rekao da su u proteklom periodu u Srbiji najviši državni zvaničnici direktno vrijeđali novinare na pres konferencijama, čime su uticali da javno mnjenje to percipira kao prihvatljivo ponašanje. Govoreći o drugim vrstama pritisaka na novinare u Srbije, Raković je posebno apostrofirao ponašanje pravosuđa koje ekspesno presuđuje u slučajevima tužbi zvaničnika protiv novinara dok se odugovlače procesi po tužbama novinara protiv predstavnika vlasti.
Petrit Čolaku iz Udruženja novinara Kosova kazao je da je na Kosovu najveći problem nedostatak ugovora o radu za novinare, kašnjenje zarada i cenzura. On kaže da, ipak, ima i nekih pozitivnih pomaka pa je tako u martu ove godine kosovsko Tužilaštvo prihvatilo njihov zahtjev i imenovalo posebnu osobu u okviru Tužilaštva koja će, kao koordinator, raditi na rješavanju slučajeva napada na novinare.
Predsjednica Sindikata medija Crne Gore Marijana Camović osvrnula se na rezultate zajedničkog istraživanja ovih organizacija s kraja prošle godine koje je pokazalo da u svim zemljama regiona novinari i medijski radnici imaju nesiguran posao, a više od polovine anketiranih novinara je ocijenilo da se njihov ekonomski položaj pogoršava. Više od polovine ispitanika iz Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore kazalo je da cenzura utiče na njihov rad, a isti stav imalo je i oko 40% ispitanika iz Srbije i 30% njihovih kolega sa Kosova. Osim u BIH, više od polovine anketiranih novinara istakla je da postojanje mogućnosti građanske tužbe zbog klevete utiče na njihov rad. Novinari različito koriste pravo na slobodan pristup informacijama. Tako ga u BIH i Srbiji znatno koriste, a u Crnoj Gori i Makedoniji ne tako često. Čak 78% anketiranih novinara na Kosovu istaklo je da su institucije odbile da im daju tražena dokumenta, a taj procenat je manji u drugim državama ali takođe prilično visok.
Predstavnici udruženja članica Regionalne platforme Zapadnog Balkana borave do 7. jula u Podgorici na treningu posvećenom razvoju kapaciteta za javno zastupanje.
