Linija za pomoć novinarima (Free Media Help Line) je uspostavljena 1999. godine pod okriljem Misije OSCE u Bosni i Hercegovini, kao specijalni servis za besplatnu pravnu pomoć novinarima i medijima, te pružanje profesionalne podrške novinarima čija su prava bila ugrožena od strane lokalnih političara, ekonomskih i drugih lobija, vlasnika medija i izdavača…. Djelujući u okviru Udruženja/udruge BH novinari od januara 2004. godine, Linija za pomoć novinarima je jedina institucija u BIH koja stalno i sistematski regauje na kršenje slobode izražavanja i ugrožavanja prava medija i novinara. U periodu od osnivanja do 2008. godine, FMHL je registrovala i riješila blizu 2000 slučajeva ograničavanja slobode izražavanja, pritisaka na novinare i medije kao i kršenja novinarskih prava.
Liniji za pomoć novinarima ( Free Media Help Line), kao specijalizirani servis Udruženja BH novinari za zaštitu slobode izražavanja, registrovala je 56 slučaja kršenja novinarskih prava i medijskih sloboda u toku 2008. U poredjenju sa prethodnom godinom ( 2007 – 28 slučajeva) to je za 100 % više registrovanih napada na novinare i ugrožavanja prava na slobodno i dostojanstveno obavljanje novinarske profesije.
Osim po broju napada na novinare i medije, 2008 godina će ponijeti neslavni rekord i po brutalnosti tih napada ( 25 slučajeva fizičkih napada, verbalnih uvreda i prijetnji smrću), njihovoj dugotrajnoj i ciljanoj usmjerenosti na odredjene medije i institucije ( napadi na BHRT, magazin „60 minuta“, RTV Federacije BiH, RAK, Oslobodjenje, kao i uključivanju necivilizacijskih metoda i jezika ulice u komunikaciju sa medijima i novinarima. Posebno zabrinjava činjenica da su se medju napadačima na novinare našli najviši državni, politički, javni i vjerski dužnosnici, policajci, ekonomski krugovi, vlasnici medija bliski sa političkim i ekonomskim lobijima.., osobe koje bi zbog dostojastva i društvene važnosti vlastite pozicije morale prednjačiti u poštivanju prava na slobodu izražavanja i primjenjivati najviše starndarde kulture u javnom ophodjenju. Listi zabrinjavajućih pojava u redikaliziranju medijske scene u BiH i narastanju nasilja nad novinarima, valja dodati još dvije – navikavanje bh.javnosti na ove napade i izostanak solidarnosti organizacija civilnog društva, medijskih institucija i medija na konkretne slučajeva kršenja slobode izražavanja. Prećutno prelaženje preko napada na novinare i medije, bili su dodatni vjetar u ledja napadačima, podstrek i odobravanje rušenja dostignutih medijskih sloboda.
To je za posljedicu imalo vraćanje jezika mržnje u javni govor, jednako u javnim i u komercijalnim medijima, urušavanje profesionalnog kvaliteta i kršenje etičkih principa. Svjedoci smo, takodjer, samocenzuriranja medija i ponovnog vraćanja u praksu „partiotskog novinarstva“ , koje nije više u službi javnosti i gradjana, već veoma konkretnih političkih, vjersko –nacionalnih ili ekonomskih lobija.
Udruženje /udruga BH novinari i Linija za pomoć novinarima smatraju kako se ovakva praksa mora zaustaviti, spriječiti svako ograničavanje novinarskih slobda, a bh. novinsrstvu vratiti profesionalnost i kredibilitet. Nužno je takodjer, razviti mehanizme ponovnog pridobijanja povjerenja javnosti i gradjana u bosanskohercegovačke medije i medijske institucije kao „saveznike“ javnosit u zaustavljanju negativnih političkih i društvenih trendova u Bosni i Hercegovini. U suradnji sa profesionalnim produkcijskim TV i radio kućama, te organizacijama aktivnim na polju ljudskih prava i razvoja civilnog društva, BH novinari namjeravaju pokrenuti široku akciju zagovaranja i senzibiliziranja javnosti za prihvatanje slobode izražavanja kao civilzacijskog dostignuća i sredstva za provodjenje javne odgovornosti lokalnih vlasti, organizacija civilnog društva i samih medija u očuvanju mira u Bosni i Hercegovini.
