Mediji i organizacije civilnog društva trebale bi više da iznose u javnost lične historije, prije svega povratnika i izbjeglica, kako bi se otvoreno govorilo o ratnoj prošlosti i stvarala empatija kod građana, poručeno je danas sa debate “Odgovornost i uloga medija i organizacija civilnog društva u procesu reintegracije i održivog povratka” održane u Prijedoru.

Na debati, koju je organizovalo Udruženje/udruga BH novinari (BHN) , učesnici su se složili da je glavni preduslov za održivi povratak i pomirenje prihvatanje istine o ratnim dešavanjima.

“Čekaju nas novi ratovi ako se iz kuća ne iznose sjećanja ljudi na ono što su proživjeli. Svi znaju šta se dešavalo 1992. godine u Prijedoru i o tome se ne može ćutati. I Izbjeglice iz drugih krajeva BiH i Hrvatske imaju svoju istinu i neminovno je da se o tome razgovara. Nema opravdanja za ignorisanje povratnika i njihovih priča. Ono što se sad radi je medvjeđa usluga našoj djeci”, kazao je Srđan Puhalo, psiholog i publicista iz Banjaluke. Seida Karabašić iz Udruženja Prijedorčanki “Izvor” kazala je da mediji u Prijedoru ne prenose pozitivne vijesti vezane za povratnike.

“U Ljubiji se desilo da su ljudi svih nacionalnosti svjedočili protiv osumnjičenog za ratne zločine što za povratnike ima veliki značaj. Međutim takve priče, iako govorimo o njima, ne dolaze do javnosti”, kazala je ona.

Milkica MIlojević, novinarka i članica UO BH novinara, kazala je da se novinari u svojim medijima trebaju izboriti za pozitivne priče o povratnicima.

“Svaki novinar bi trebao da ima svoju ličnu uredničku politiku i da procjenjuje šta mu je bitno i kakve priče trebaju doći do javnosti. Mnogo je priča koje mogu pomjerati granice, koje mogu stvarati empatiju prema povratnicima ali ostaju neispričane zbog autocenzure kod novinara”, kazala je ona.

Goran Zorić iz organizacije Kvart je kazao da za lokaalnu vlast u Prijedoru povratak podrazumijeva samo obnovu kuća.

“Vlasti u Prijedoru uporno odbijaju dijalog o onom što se dešavalo u Prijedoru i ignorišu prava povratnika. Međutim, aktivizam ima smisla i zahvaljujući našoj potrebi da pričamo o zabranjenim temama na narednoj sjednici Skupštine grada Prijedora na tački dnevnog reda naći će se napokon i izgradnja spomenika ubijenoj djeci Prijedora 1992. godine”, kazao je on. Debata je organizovana uz finansijsku pomoć Ambasade Kraljevine Norveške u BiH.