Sarajevo, 10.05.2022. – Tokom 2021. godine registrovano je ukupno 26 slučajeva napada, prijetnji i pritisaka na novinare i medije u Bosni i Hercegovini. Od tog broja, zabilježeno je osam slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarkama, tri više u odnosu na prethodnu godinu, te 17 prijetnji smrću novinarima, verbalnih i drugih oblika prijetnji i političkih pritisaka na novinare/ke i medije. Prijavljeno je i šest napada i prijetnji upućenih medijskim kućama, te tri fizička napada na novinare i uposlenike u medijima.

Linija za pomoć novinarima, koja djeluje u okviru Udruženja “BH novinari”, prošle godine je zabilježila 71 slučaj kršenja novinarskih prava i medijskih sloboda, u što spadaju i radni sporovi, mobing i tužbe za klevetu, rečeno je danas u Sarajevu tokom predstavljanja izvještaja „Indikatori nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara u BiH 2021.“ Udruženja BH novinari, proizvedenog u okviru Regionalne platforme Zapadnog Balkana za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara (www.safejournalists.net) i uz podršku Evropske unije.

„Najbrojniji su bili slučajevi prijetnji i zastrašivanja novinara/ki, kao i različiti oblici pritisaka, koji su često dolazili od predstavnika institucija sa različitih nivoa vlasti. Kada je riječ o prijetnjama i uznemiravanju, povećan je broj slučajeva prijetnji novinarima putem društvenih mreža, odnosno online nasilja nad novinarima/kama. Prijetnje se sve češće upućuju i ženama u akademskoj zajednici koje su aktivne i u medijima, kao i organizacijama koje se bave medijima i pitanjima sigurnosti novinara”, rekla je autorica izvještaja Maja Radević iz Udruženja BH novinari.

Ekonomski položaj novinara nikada nije bio lošiji –  više od 53 posto novinara/ki imaju plate niže od prosječne neto plate u BiH.

“Novinari rade u jako lošim uslovima, radna prava se ne poštuju, poslodavci im uglavnom daju ugovore na određeno vrijeme, a da ne govorim da se prekovremeni rad ne plaća, tako da su novinari unutar svojih redakcija izloženi velikim pritiscima i stresu. Sve to odražava se i na kvalitet njihovog izvještavanja i rada”, naglašava Radević.

Marko Divković, predsjednik Udruženja/udruge BH novinari, kazao je da stanje medijskih sloboda u BiH oslikava “dobro poznatu skraćenicu SMS”.

“To su strah, mržnja i siromaštvo koju vlast proizvodi i kontinuirano njeguje, a najbolja ilustracija je nedavni izvještaj Reportera bez granica, gdje je BiH nazadovala čak za devet mjesta. Kako god pogledamo ekonomski, pravni i sigurnosni položaj novinara sve je gori. Jedan od razloga za to je što nam je i ukupna situacija u BiH sve gora i što smo kao profesionalna zajednica vrlo podijeljeni”, smatra Divković, te dodaje da je jedino rješenje javno iznošenje podataka o napadu i prijetnji na novinare, te međusobnma solidarnost unutar novinarske zajednice.

Tokom predstavljanja izvještaja naglašena je i potreba formiranja sindikata medijskih radnika, koji bi štitio radna prava svih novinara.

Prošlogodišnje istraživanje o medijskim slobodama koje su BH novinari radili u saradnji sa Fondacijom Friedrich Ebert pokazalo je da građani/ke BiH najviše vjeruju medijima (80%) i vjerskim institucijama (70% ispitanika), dok skoro dvije trećine ispitanika smatra da političke partije i političari imaju najveći uticaj na medije i medijske slobode.

Svaki deseti ispitanik smatra da napad na novinara može biti opravdan, što je za 15% manje u odnosu na rezultat dobijen 2021. godine, dok nasilje prema novinarima opravdava veći broj anketiranih građana Federacije BiH nego Republike Srpske.

Istraživanje „Indikatori nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara u BiH 2021.“ dostupno je OVDJE.