Ženeva, 01.07.2021. – Reakcije država i kompanija na dezinformacije bile su problematične, neadekvatne i štetne po ljudska prava, upozorila je specijalna izvjestiteljica UN-a za slobodu izražavanja u svom izvještaju, pozivajući države da poštuju pravo na slobodu izražavanja kao osnovno sredstvo borbe protiv dezinformacija.

 „Raznolike i pouzdane informacije, digitalna pismenost, pametna regulacija društvenih medija i slobodni, neovisni i raznoliki mediji očigledni su protuotrov za dezinformacije“, izjavila je Irene Khan, specijalna izvjestiteljica za promicanje i zaštitu prava na slobodu mišljenja i izražavanja.

 Dezinformacije i reakcije na njih podrivaju slobodu izražavanja, polariziraju javne rasprave, podstiču javno nepovjerenje i ugrožavaju ljudska prava, demokratske institucije, javno zdravlje i održivi razvoj, naglašava Khan:

„Države su pribjegle nesrazmjernim mjerama poput ograničavanja interneta i nejasnih i preširokih zakona kako bi kriminalizirale, blokirale, cenzurirale online govor i smanjile građanski prostor, te natjerale platforme društvenih medija da uklanjaju zakonite sadržaje bez sudskog postupka.“

 U svom izvještaju, specijalna izvjestiteljica UN-a upozorava da su ove mjere nespojive s međunarodnim pravom i nekažnjeno se koriste protiv novinara, političkih oponenata i branitelja ljudskih prava. Navela je da su algoritmi, ciljano oglašavanje i prakse prikupljanja podataka najvećih kompanija na društvenim mrežama u velikoj mjeri zaslužni za usmjeravanje korisnika prema “ekstremističkom” sadržaju i teorijama zavjere, podrivajući pravo pojedinaca da formiraju mišljenje i da slobodno razvijaju uvjerenja i ideje.

Odgovori kompanija na dezinformacije uglavnom su bili reaktivni i nedovoljni, rekla je Khan.

 „Kompanije socijalnih medija trebale bi revidirati svoje poslovne modele i osigurati da njihovo poslovanje, prikupljanje i obrada podataka budu u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava“, rekla je.

 Khan je također izrazila zabrinutost zbog nedosljednog moderiranja sadržaja, netransparentnih politika i procesa i neadekvatnih mehanizama transparentnosti i pravnih sredstava za platforme društvenih medija te pozvala na hitne i efikasne akcije kompanija. Upozorila je da se “stari ukorijenjeni seksistički stavovi s anonimnošću i dosegom društvenih mreža” koriste za pokretanje kampanja rodnog dezinformiranja protiv novinarki, političarki i braniteljica ljudskih prava, kako bi ih se izguralo iz javnog života. Pozvala je države i kompanije da osiguraju sigurnost žena na mreži i offline.

 Pozivajući na proaktivni angažman država, kompanija, međunarodnih organizacija, civilnog društva i medija, Irene Khan zaključila je: „Rješavanje problema dezinformacija zahtijeva višedimenzionalne odgovore više sudionika koji su utemeljeni u cijelom spektru ljudskih prava.“