Sarajevo, 10.06.2021. – Glavni izvori govora mržnje u BiH, ali i u svijetu su političari, a ne mediji, kojima se nerijetko nepravedno „lijepi“ ta etiketa. Bosna i Hercegovina treba na svim nivoima vlasti usvojiti zakone o zabrani govora mržnje, ali i kreirati sistemsku strategiju protiv takve vrste govora sa posebnim fokusom na medije i sistem obrazovanja, istaknuto je tokom prvog dana dvodnevnog seminara o temi „ULOGA MEDIJA I NOVINARA U PREVENCIJI I SMANJIVANJU GOVORA MRŽNJE U MEDIJSKIM SADRŽAJIMA I UTJECAJ GOVORA MRŽNJE NA JAVNO MNIJENJE“ u organizaciji Udruženja BH novinari, a u okviru projekta Vijeća Evrope i EU – Sloboda izražavanja i sloboda medija u Bosni i Hercegovini (JUFREX).
Kako su u uvodnim izlaganjima naglasili predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković i generalna tajnica BH novinara Borka Rudić, osnovni cilj ovog seminara je doprinijeti efikasnijoj i dosljednoj primjeni člana 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima koji se odnosi na zaštitu slobode izražavanja, ali i na zaštitu žrtava govora mržnje.
–Borba za slobodnu riječ je trajna i vjerujem da nikada nećemo moći da kažemo da je završena. Naša društvena stvarnost u BiH je izuzetno kontaminirana mržnjom koju indukuju ponajviše politički lideri, a svemu tome pogoduje i naše zakonodavstvo, ili bolje rečeno, standardi koji se ne primjenjuju. Najgora je spoznaja da imamo jednu neograničenu digitalnu sferu u kojoj nema sankcija protiv govora mržnje – rekao je Divković.
Međunarodni ekspert Vijeća Evrope, advokat Jonathan Price analizirao je nekoliko konkretnih primjera novinarki u svijetu koje su bile izložene govoru mržnje u različitim situacijama, sa posebnim fokusom na negativni trend povećanja rodno zasnovanog govora mržnje.
–Govor mržnje je neprijatelj slobode govora, a stare norme i vrijednosti vezano za slobodu govora će nestati, ne samo zbog toga što vlade primjenjuju neadekvatna rješenja, nego zbog jedne baražne vatre kojom se pokušava ućutkati glas novinara. Postoji jedan ogroman problem vezan za govor mržnje prema novinarima, u situacijama gdje je govor mržnje usmjeren prema nekoj konkretnoj osobi. Istraživačke novinarke širom svijeta izložene su masivnim online napadima. Ono što je najvažnije je da se svi slučajevi govora mržnje moraju istražiti i procesuirati. Ukoliko do toga ne dođe, eskalacija govora mržnje može dovesti do ekstremnih situacija, čak i do smrtnih ishoda – rekao je Price.
On je dodao da je čak 66% novinarki diljem svijeta pretrpjelo rodno zasnovano uznemiravanje, te kako je nedavna studija IFJ-a pokazala da je čak 48% novinarki doživjelo seksističke napade, 22% su dobijale opscene fotografije, a 14% njih je dobilo prijetnje silovanjem.
Delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH prof. dr. Damir Marjanović, koji je i predlagač Zakona o zabrani govora mržnje u FBiH, rekao je kako većina bh. političara priča o tome kako želi da sluša struku, ali uprkos tome već godinama odbijaju usvojiti ovaj zakon.
–Donošenjem i provedbom dobrih zakona može se prevenirati govor mržnje, a ne samo „liječiti“ njegove posljedice. Naravno, zakon ne može riješiti sve probleme, posebno ako kroz sistem obrazovanja nismo navikli naše mlade da poštuju zakone. Mislim da će biti jako važno u budućnosti kroz reformu obrazovanja posvetiti pažnju pitanju govora mržnje – naveo je prof. dr. Marjanović.
Nina Kisić i Sara Arslanagić, članice pravnog tima za izradu prijedloga Zakona o zabrani govora mržnje u KS, govorile su o pojedinim odredbama predloženog zakona. One su posebno naglasile problem nemogućnosti dobijanja policijske zaštite ukoliko neko nekome prijeti.
–Kao zaštićene kategorije u zakonu definisali smo nekoliko grupa osoba. Propisane kazne u ovom prijedlogu Zakona se uklapaju u omjer kazni postojećeg KZ Federacije, ali ukoliko govor mržnje dovede do posljedica kao što su fizičko nasilje ili neredi, predviđene su znatno više kazne. Smisao je uspostaviti balans između slobode govora i onoga što predstavlja govor mržnje, odnosno definisati gdje prestaje sloboda govora, a gdje počinje govor mržnje. Naša je ideja i želja da ovaj zakon bude usvojen na nivou cijele BiH, ali važno je napraviti barem prvi korak i usvojiti zakon na nivou kantona – rekla je advokatica Kisić.
Azra Maslo iz Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) naglasila je da je govor mržnje apsolutno zabranjen u svim programskim sadržajima.
–Mi smo trenutno u procesu usklađivanja naših pravila sa regulativom EU, a jedna od odredbi tiče se zabrane sadržaja kojima se potiče na terorizam. Međutim, postavlja se pitanje na koji način mediji mogu informisati o sadržajima koji se kvalifikuju kao govor mržnje jer to može predstavljati i legitimnu informaciju, npr. ako je u pitanju izjava nekog političara i slično. Sa regulatornog aspekta je tu presudno kakva je urednička odgovornost, odnosno na koji način je medij pristupio objavi takvog sadržaja – da li je samo prenio informaciju ili je na neki način preuzeo ulogu podstrekača takvog sadržaja. Mislim da je jako važno napraviti sistemsku strategiju borbe protiv govora mržnje – objasnila je Maslo.
Dodala je da su predviđene novčane kazne za govor mržnje u bh. elektronskim medijima od 5 do 150.000 KM te da se najčešće govor mržnje tiče podsticanja vjerske i nacionalne mržnje, LGBT populacije, a u novije vrijeme i migrantske populacije.
Izvršna direktorica Vijeća za štampu i online medije u BiH Dženana Burek govorila je o ulozi ovog samoregulatornog tijela u zaštiti i provođenju Kodeksa za štampu i online medije kao bitnog instrumenta u borbi protiv govora mržnje. Samo od početka ove godine Vijeće za štampu i online medije u BiH zaprimilo je 160 žalbi na govor mržnje.
–Bilo koji građanin/ka mogu da se obrate VZŠ i ulože prigovor ukoliko smatraju da je neki članak neprofesionalno napisan. Vijeće potom posreduje između građanina i medija tražeći pravo na odgovor, demanti ili izvinjenje. Međutim, VZŠ nema ovlaštenja da kažnjava, suspendira, licencira ili zatvara medijske kuće. Trenutno pokušavamo ojačati saradnju sa urednicima medija i osvijestiti kod njih koliko je samoregulacija važna – kazala je Burek.
Govoreći o komentarima na internet portalima, ona je rekla da bi svaki medij trebao razmisliti o sistemu filtriranja i ograničavanja komentara te da su neki online mediji zbog govora mržnje odlučili potpuno zabraniti komentare.
Ombudsmenka za ljudska prava BiH Jasminka Džumhur rekla je da je jako važno definisati šta je govor mržnje, pa tek nakon toga govoriti o međunarodnim standardima i obavezama.
–Prva obaveza bila bi efikasno krivično gonjenje onih koji su počinili govor mržnje kao krivično djelo. Problem je što se stepen ugrožavanja nečije sigurnosti proizvoljno procjenjuje. Zato je potrebno izmijeniti krivično zakonodavstvo i definisati da je dovoljna prijetnja zbog koje se osoba osjeća ugroženo, pa da nadležne institucije djeluju – kazala je Džumhur.
Govor mržnje je legitiman cilj da se izvrši ograničenje slobode izražavanja, zaključila je Džumhur. Međunarodni standardi insistiraju na zabrani govora mržnje, a dostojanstvo i jednakost svakog pojedinca su osnov svakog međunarodnog dokumenta.
Ovaj seminar je organizovan u okviru granta koji je dodijeljen Udruženju BH novinari kroz zajednički projekat Evropske unije i Vijeća Evrope „Sloboda izražavanja i sloboda medija u Bosni i Hercegovini (JUFREX). Stavovi i mišljenja izraženi u njemu odgovornost su autora i ne izražavaju nužno zvanične stavove Evropske unije i Vijeća Evrope.
