Netransparentno finansiranje medija osnov za manipulaciju javnošću

U Bosni i Hercegovini je potrebno donijeti Zakon o transparentnosti medijskog vlasništva u skladu sa preporukama Vijeća Evrope, ali i raditi na kreiranju medijskih politika sa ciljem uspostavljanja legitimnih modela javnog finansiranja medija, zaštite slobode medija, promovisanja javnog interesa i profesionalnih standarda novinarstva, što je u interesu javnosti i demokratije, zaključili su to sudionici i sudionice fokus grupe „Finansiranje medija iz javnih budžeta“ koja je jučer održana u Tuzli.

Institucije na svim nivoima vlasti troše oko 30 miliona KM godišnje na medije, iako javnost nije upoznata sa konkursnom procedurom, kao ni sa uslovima koje medijske kuće moraju ispuniti kako bi dobile potporu iz javnog budžeta. Istovremeno, postavlja se pitanje koliko su mediji koji su korisnici javnih sredstava u stanju uvažiti javni interes i prilagoditi svoj programski sadržaj potrebama svih građana?

Generalna tajnica Udruženja/udruge BH novinari Borka Rudić istakla je kao ključno pitanje kako osigurati nezavisan sistem odlučivanja za dodjelu sredstava, te ko će izraditi kriterijume. „Jedan od problema sa kojima ćemo se suočiti jeste i formiranje komisije koja će odlučivati o tome ko je najbolji kandidat za dobijanje granta, odnosno ko može biti u komisiji, a zatim i ko će birati tu istu komisiju“, rekla je Rudić i dodala da je medijima koji dobiju sredstva na ovaj način teško zadržati uredničku nezavisnost, jer to postaje jedan od načina političkog pritiska na medije.

Uticaj na uredničku politiku je moguće spriječiti kroz uredbe u statutu medijske kuće, uspostavljanjem javne i transparentne procedure imenovanja urednika i novinara, uz jasno utvrđene profesionalne kriterije, kao i uvođenjem klauzule svijesti i unapređenja statusa i poštivanja radnih prava.

Profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli dr sc. Enes Osmančević smatra da uprkos stalnom smanjenju prihoda veliki broj medija opstaje na tržištu jer ih održavaju poslovni i politički akteri na državnom i lokalnom nivou u zamjenu za poslušnost. „ U BiH ne postoji javno dostupan registar medija gdje biste mogli da vidite impresum, vlasništvo i porijeklo kapitala, tako da u krajnjoj instanci ne znate ni kakve su namjere tog medija, a zauzvrat dobijate mnogo anomalija u komunikaciji, pristrasnost, agitaciju u medijima i na kraju zamagljenu sliku kod publike“, istakao je Osmančević.

Doc. dr Mirza Mehmedović sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli smatra da ćemo se prilikom pristupanja Evropskoj uniji suočiti sa novim problemom, jer EU ne poznaje sistem javnih medija koji postoji u BiH. „Mi imamo previše medija koji se nazivaju javnim, a nisu javno odgovorni, već primaju novac iz javnih budžeta na osnovu privatnih veza sa državnim službenicima i to iz budžeta koji mi punimo, a novac se daje nekome za koga ne znamo kako ga troši“, rekao je Mehmedović.

Osim neregulisanosti vlasništva i finansiranja medija, BiH nije zaštitila svoje medijsko tržište ni od prodora medija iz drugih država, pa pojedini „strani“ mediji prodaju reklamni prostor u matičnim zemljama, a štampa slobodno ulazi na domaće tržište kroz dostupne kanale bez plaćanja provizije ili poreza.

Predsjednik BH novinara Marko Divković istakao je da nije nepoznanica u našoj zemlji da se državnim novcem finanisraju i privatni mediji, netransparentno i bez kriterijuma, što otvara mogućnosti za manipulaciju javnošću. „Mi živimo surovu okupaciju medijske scene, na jednoj strani se nalaze „strani mediji“ koji uzimaju udio u tržišnom kolaču, a na drugoj konstantno netransparentno finanisranje“, rekao je Divković.

Predsjednica Kluba novinara Tuzla Bedrana Kaletović je pojasnila način dodjeljivanja javnih sredstava u malim sredinama: „Obično vam kada su u pitanju konkursi za grantove traže da popunite papir sa nekoliko podataka, bez obzira na to da li ste medij koji ispunjava javni interes i vi automatski ulazite u bubanj gdje se zna da ćete dobiti sredstva, samo niste sigurni u iznos tih sredstava. Ne morate da imate plan trošenja dobijenog granta, niti da ga pravdate“, istakla je Kaletović.

Kako bi se riješili problemi koji trenutno opterećuju medijsko tržište, BiH će morati donijeti Zakon o transparentnosti medijskog vlasništva i finansiranja medija iz javnih budžeta, kojim će i mediji prihvatiti odgovornost javnog i transparentnog objavljivanja izvještaja o sredstvima koja koriste.

Fokus grupa u Tuzli je održana u okviru projekta „Mediji i javni ugled“ koji provodi Konzorcijum Vijeće za štampu i online medije u BiH, Mediacentar Sarajevo, NVO JaBiHEU i BH novinari, uz finansijsku podršku Evropske unije.

Recommend to friends
  • gplus
  • pinterest