Mediji imaju obavezu kritički govoriti o govoru mržnje

Medjii imaju obavezu obavještavati javnost o temama koje se tiču govora mržnje, na način da se neprikladan govor kritički propituje i dekonstruiše u programima elektronskih medija u BiH. Primjena profesionalnih međunarodnih standarda i normi o govoru mržnje, kao i poštivanje novinarskih kodeksa i zakona u kreiranju programa je prepostavka za odbranu novinara i medija od potencijalnih tužbi pred sudovima, istakli su sudionici inter-profesionalnog okruglog stola koji je završen danas na Jahorini.

Mehmed Halilović pravnik i medijski ekspert rekao je da su diskriminacija i govor mržnje usko povezani, jer su u njihovoj osnovi stereotipi i predrasude. Konstatujući kako u BiH nemamo veliki izražen govor mržnje u sadržajima tradicionalnih medija, Halilović je naglasio: „Govor mržnje se najvećim dijelom preselio na komentare u online sferi i najčešće ima dimenziju nacionalne i vjerske netolerancije“.

„Važno je razlikovati govor mržnje i ono što potpada pod slobodu izražavanja i može biti ograničeno u zakonski određenim izuzecima“, rekla je sudija Kantonalnog suda Sarajevo Svjetlana Milišić-Veličkovski. Pored toga, postoji i potreba harmonizacije krivičnih zakona na nivoima entiteta, odnosno izmjene Krivičnog zakona FBiH po uzoru na isti zakon u RS-u koji jasno definiše govor mržnje i zakonske sankcije ako se on prenosi putem medija, istakao je tužilac Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo Sanin Bogunić.

Predstavnica Koalicije za borbu protiv govora mržnje u BiH Vladana Vasić je govorila o važnosti monitoringa medija i prijavljivanja slučajeva govora mržnje nadležnim institucijama, kao što su Regulatorna agencija za komunikacije i pravosudne institucije, što je jedna od aktivnosti Koalicije. „U tradicionalnim i novim medijma problem su novinarski sadržaji koji imaju govor mržnje, a posebno ako je on usmjeren prema manjinskim grupama kao što su migranti i izbjeglice, LGBT i žene“, rekla je Vasić i dodala kako mediji trebaju biti više kritični prema govoru mržnje u javnom prostoru i kritički se odnositi prema njemu, na način da će biti javno osuđen kao neprimjeren govor ali i kao krivično djelo u pojedinim slučajevima.

Federalna televizija se u uređivanju programa vodi važećim zakonima kao i internim kodeksom koji postoji već nekoliko godina. Prema mišljenju Željka Tice, urednika informativnog programa FTV-a, jedini problem su kontakt emisije u kojima sudjeluju gledaoci direktnim uključenjem. „Prije nego gledalac dobije priliku da govori u programu treba najaviti šta će pitati i ostaviti svoj broj, na koji ga pozivamo da se javi u program. I dalje postoji šansa da se dogodi nešto nepredviđeno, da u eter ode problematična izjava, ali urednik emisije ili novinar mora na to reagirati i osuditi neprimjeren govor“, naglasio je Tica.

Na kraju dvodnevne diskusije u kojoj je sudjelovalo 30–tak predstavnika/ca regulatora elektronskih medija, javnih i privatnih RTV stanica, sudija, tužitelja, advokata, aktivista civilnog društva i medijskih stručnjaka, zaključeno je kako mediji mogu doprinijeti promjeni javne komunikacije te je potrebno insistirati na profesionalnom izvještavanju i konstantnoj edukaciji novinara i urednika.

Pored toga, istaknuta je potreba reforme javnih servisa ali i obrazovnog sistema kroz uvođenje predmeta medijske pismenosti. Preporučeno je i promovisanje borbe protiv govora mržnje kroz javne kampanje, kao i pooštravanje kaznenih mjera za širenje govora mržnje u tradicionalnim i novim medijima.

U okviru debate predstavljena je i publikacija „Medijske regulatorne agencije i govor mržnje“ koja se bavi govorom mržnje u elektrosnkim medijima u državana Zapadnog Balkana, čiji su autori stručnjaci za pitanje regulacije i eksperti regulatornih agencija iz Albanije, BiH, Hrvatske, Kosova, Crne Gore, Makedonije i Srbije. Publikaciju možete preuzeti u elektronskoj formi na ovom linku: http://bhnovinari.ba/wp-content/uploads/2018/03/hate_speech_-_hrvatski.compressed.pdf.

Inače, dvodnevnu debatu na Jahorini organizovali su Udruženje BH novinari, Regulatorna agencija za komunikacije i Vijeće Evrope u okviru JUFREX projekta Vijeća Evrope – Jačanje pravosudne ekspertize u oblasti slobode govora u medijima Jugoistočne Evrope, koji finansijski podržava Evropska unija.

Recommend to friends
  • gplus
  • pinterest